Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
24.06.2010. Hrvatskim poduzećima najviše kredita u regiji
Hrvatska su poduzeća bila najuspješnija u dobivanju bankarskih kredita u istočnoj Europi. Uz Hrvatsku, još su samo Slovenija, BiH i Mađarska dobile više kredita od prosjeka regije, ali i zapadnoeuropskih poduzeća, pokazalo je istraživanje predstavljeno u četvrtak na Dubrovačkoj konferenciji

Hrvatska su poduzeća bila najuspješnija u dobivanju bankarskih kredita u istočnoj Europi pokazalo je istraživanje Tko treba kredit i tko dobiva kredit u istočnoj Europi, predstavljeno u četvrtak na XVI. Dubrovačkoj konferenciji koja se u organizaciji Hrvatske narodne banke održava od 23. do 25. lipnja.

Četiri su autora* uspoređivala potražnju i ponudu za kreditima na uzorku više od 5 tisuća poduzeća u 15 zemalja istočne i preko 3 tisuća tvrtki zapadne Europe (Njemačke, Grčke, Irske, Portugala i Španjolske).

Osnovni je nalaz da je potražnja za bankarskim kreditima u istočnoj Europi velika kao i u zapadnoj, ali je na istoku teže doći do kredita zbog viših kamata i kompliciranijih kreditnih procedura.

Najteže je izvoznicima i malim poduzećima

Uzorak od ukupno 8400 poduzeća u 20 europskih zemalja istraživao se tijekom 2005. godine, a sada objavljeni i analizirani rezultati, naročito još dok globalna kriza traje, pokazuje tri korisna zaključka za donositelje ekonomskih politika.

Prvi je da se dostupnost kredita treba povećati tamo gdje je potražnja najveća, a to su, kako na istoku tako i na zapadu Europe, izvozno usmjerene tvrtke i mala poduzeća.

Ostala državna poduzeća i ona u stranom vlasništvu nisu trebala bankarske kredite za svoje poslovanje, dodaju autori.

Drugi je zaključak da mnogo više poduzeća u istočnoj Europi negoli u zapadnoj trebaju kredit, ali ga ne mogu dobiti jer su kamate previsoke i procedure komplicirane, što je naročito prisutno kod malih poduzeća.

I treći je zaključak da su dosad krizom najviše bila pogođena izvozna poduzeća, no ona i dalje imaju najveću potražnju za bankarskim kreditima što znači da će (i dalje) najviše osjećati posljedice financijske krize.
Općenito gledajući, glad za kreditima veća je na istoku negoli na zapadu Europe, no najteže je malima.

Otežano kreditiranje malih poduzeća prema mnogima je glavno ograničenje razvoja i ekonomskog rasta tih zemalja, zato su strane međunarodne institucije uložile mnogo novca u poboljšanje dostupnosti kredita toj skupini tvrtki.

U 2008. samo je International Finance Corporation (IFC), dio grupe Svjetske banke, uložila 390 milijuna US dolara te EBRD 7 mlrd eura u razvoj financijskih institucija regije.

Danas regija ima reformiran i razvijen bankarski sektor, zakonsku regulativu koja štiti vjerovnike stečajnim postupcima te javne kreditne registre koji daju transparentne podatke kreditorima o njihovim eventualnim zajmoprimcima.

No, unatoč tome, a autori naglašavaju kako je to najvažniji nalaz istraživanja, mala poduzeća i dalje u istočnoj Europi trebaju češće kredit negoli mala u zapadnoj, ali ga ne dobivaju. Razlog su visoke kamate i komplicirane kreditne procedure, a ne strogi kolateralni zahtjevi, podcrtavaju autori.

Hrvatska poduzeća u dobivanju kredita uspješnija od čeških

Spomenuto je istraživanje pokazalo da se manje od polovice svih promatranih poduzeća regije koristilo bankarskim kreditima.

Najuspješnija su u tome bila hrvatska poduzeća, jer ih je čak 66% koristilo kredit, što je više od prosjeka zapadne Europe (52,5%), a daleko više od prosjeka istočne (46%). Najmanje je kredita odobreno makedonskim poduzećima, svega 29 posto, a tek malo više češkima (30%).

Samo su se četiri zemlje regije - Hrvatska, Slovenija, BiH i Mađarska - koristile bankarskim kreditima više od prosjeka zapadnoeuropskih poduzeća.

Istraživanje predstavljeno na Dubrovačkoj konferenciji značajno je za procjenu daljnjih utjecaja posljedica financijske krize na istočnu Europu, posebice zbog prestanka kreditiranja i odljeva kapitala iz regije.

Naime, posljednjih desetak godina regija istočne Europe imala je najveći priljev kapitala, a sada je, prema Institutu za međunarodne financije (Institute of International Finance), najviše pogođena financijskom krizom.

Izvozno usmjerene tvrtke, koje imaju najveću potražnju, i dalje očekuje teže kreditiranje, a kako je ono ograničeno i za mala poduzeća sigurno je da će manjak kredita negativno utjecati na daljnji ekonomski rast cijele regije.

Spomenuto je istraživanje među 15 istočnih i 5 zapadnih europskih zemalja pokazalo i da je potražnja za kreditima na istoku bila mnogo veća (70 % poduzeća) negoli na zapadu (63 %), pa je i mnogo više istočnoeuropskih tvrtki trebalo kredit, ali ga nije moglo dobiti (28 % u odnosu na 12 %).
Domaćim poduzećima bilo je teško kao i njemačkim

Postotak poduzeća koja su trebali kredit, ali nisu podnosili zahtjev, ili kako autori kažu koja su bila “obeshrabrena“, najviši je u Makedoniji (52 %), a najmanji u Sloveniji (9 %) i Hrvatskoj (11 %), dok je u zapadnoj Europi najviši postotak u Portugalu (29 %).

Zanimljivo je da je Njemačka imala jednaki postotak obeshrabrenih kao i Hrvatska (11 %), dok je u Grčkoj bilo samo malo više poduzeća koja trebaju kredit, ali ne podnose kreditni zahtjev (13%). Druga je zanimljivost da su u zapadnoj Europi najviši postotak odbijenica imala njemačka poduzeća (6 %), a tek onda grčka (5 %).

Tri su razloga zbog kojih su poduzeća bila obeshrabrena da traže kredit tada, a Steven Ongena, jedan od autora koji je istraživanje predstavio u Dubrovniku, kaže da je tako i danas : komplicirane procedure, visoke kamate i preteški uvjeti kolaterala.

U istočnoj Europi visoke kamate najčešća su prepreka, dok su zahtjevi za kolateralom razlog koji prevladava u zapadnoj Europi, dodaje Ongena.

Analizirajući dostupnost i uvjete kreditiranja istraživanje otkriva mnoge zanimljive činjenice, primjerice da je od svih ispitanih poduzeća postotak izvozno usmjerenih na istoku veći negoli na zapadu (njih 30 % u odnosu na 20 %), kao i to da istočna imaju veći udjel prihoda koji primaju preko bankovnog računa (54 % u odnosu na 15,9 % zapadnih).

Poznato je da bolja zaštita vjerovnika znači i veću ponudu kredita. Prema spomenutom istraživanju vjerovnici su bili zaštićeniji na istoku Europe negoli na zapadu, a u regiji jedino je BiH stajala lošije od Hrvatske, tako da se može zaključiti da je Hrvatska izuzetak koji potvrđuje pravilo, jer to domaćim poduzećima ipak nije umanjilo uspješnost dobivanja kredita.

Lošiju zaštitu vjerovnika od Hrvatske i BiH imale su jedino dvije zemlje zapadne Europe, Grčka i Portugal. (Bankamagazin)

Povezani članci
24.10.12 Financije i gospodarstvo
Zamrlo kreditiranje tvrtki
26.04.12 Financije i gospodarstvo
Od lipnja lakše kreditiranje poduzetnika
25.04.12 Seminari, konferencije
Država i banke moraju preuzeti više rizika za kredite
13.01.12 Financije i gospodarstvo
Po modelima A i A+ poduzetnici dobili 4,7 mlrd kuna
09.01.12 Financije i gospodarstvo
RBA analiza: Rast kredita poduzećima 8,1 posto
15.11.11 Financije i gospodarstvo
RBA Analize: Stambeni krediti porasli 6,5 posto
11.10.11 Financije i gospodarstvo
RBA analize: Krediti poduzećima u godinu dana porasli 8 posto
20.09.11 Financije i gospodarstvo
Erste financira nezaposlene s poduzetničkom idejom
07.09.11 Financije i gospodarstvo
RBA: Krediti u godinu dana porasli 7 posto
03.08.11 Financije i gospodarstvo
HNB: Ukupni krediti banaka 281,6 mlrd kuna
30.05.11 Financije i gospodarstvo
Banke: Bez rasta kredita za malo gospodarstvo
09.05.11 Financije i gospodarstvo
RBA: Ukupni krediti u veljači porasli 8,4 posto
01.04.11 Financije i gospodarstvo
Treća aukcija HBOR-a za model A+: Kamate od 4,18 do 4,30%
25.03.11 Financije i gospodarstvo
Banke najavljuju 12 postotni rast kredita velikim poduzećima
03.11.10 Financije i gospodarstvo
HNB: Rujan bez rasta kredita
27.10.10 Financije i gospodarstvo
Prka: U 2011. manje kredita državi, više tvrtkama
06.10.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: Novi krediti malim i srednjim poduzetnicima uz potporu EU
05.10.10 Financije i gospodarstvo
HNB: I dalje rastu krediti poduzećima
05.10.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: U sedmoj aukciji za model A prihvaćene ponude šest banaka
30.09.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Izvoz u osam mjeseci porastao za 13,4 posto
20.09.10 Financije i gospodarstvo
HPB i HBOR kreditiraju poduzetnike s 3,3 mil. eura
02.09.10 Financije i gospodarstvo
Krediti poduzećima u sedam mjeseci porasli 5 mlrd kuna
02.09.10 Financije i gospodarstvo
HBOR na šestoj aukciji za model A prihvatio ponude pet banaka
31.08.10 Financije i gospodarstvo
Krediti HBOR-a: Potrošeno tek pola milijarde kuna
30.08.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: U utorak šesta aukcija za model A
22.07.10 Financije i gospodarstvo
Inozemni vjerovnici okreću se izvoznicima
05.07.10 Financije i gospodarstvo
Model A: Najviše kreditnih kvota PBZ-u
05.07.10 Financije i gospodarstvo
Napokon rast kredita poduzećima
24.06.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: Peta aukcija za model A u iznosu 80 milijuna kuna
02.06.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: Na aukciji za model A prihvaćene ponude 8 banaka
28.05.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: Deset banaka poslalo ponude na 4. aukciju
26.05.10 Financije i gospodarstvo
Četvrta aukcija HBOR-a za model A u petak
15.05.10 Financije i gospodarstvo
Odobreno 45 mil. eura za hrvatska poduzeća
13.05.10 Financije i gospodarstvo
Raiffeisen Consulting: Rast kreditiranja poduzeća u 2010.
12.05.10 Financije i gospodarstvo
D&B: Vladino kreditiranje putem HBOR-a može biti opasno
05.05.10 Financije i gospodarstvo
HBOR-ova aukcija: Prihvaćene ponude 10 banaka od 300 mil. kuna
29.04.10 Financije i gospodarstvo
Aukcije za model A: Od 88 prijavljenih projekata prihvaćena su 84
27.04.10 Financije i gospodarstvo
HBOR: Treća aukcija za model A održat će se 30. travnja
07.04.10 Financije i gospodarstvo
Niža kamata OTP banke za male i srednje poduzetnike
02.04.10 Financije i gospodarstvo
Krediti manji za 2,2 milijade kuna u prva dva mjeseca 2010.
03.03.10 Financije i gospodarstvo
Krediti stanovništvu smanjeni za 3,7 milijardi kuna
28.01.10 Financije i gospodarstvo
U studenom blago povećanje kreditne aktivnosti banaka
01.12.09 Financije i gospodarstvo
Krediti samo u listopadu pali za 2,4 mlrd kuna
16.11.09 Financije i gospodarstvo
Banke i krediti tvrtkama u začaranom krugu
11.11.09 Financije i gospodarstvo
Od kredita odobrenih poduzećima 10 posto loših
03.09.09 Financije i gospodarstvo
Magazin Banka: Najrizičniji hipotekarni i nenamjenski krediti
01.09.09 Financije i gospodarstvo
Banke se ohrabrile: U srpnju 337 mil. kuna kredita građanima
18.08.09 Financije i gospodarstvo
Banke spremne za rast loših kredita, kapital nije ugrožen
02.06.09 Financije i gospodarstvo
Krediti banaka državi porasli za 58 posto, a tvrtkama za 2 posto
29.05.09 Financije i gospodarstvo
Krediti poduzećima porasli samo 2 posto
01.04.09 Financije i gospodarstvo
Krediti: Državi najviše, građanima najmanje, poduzećima 2 mlrd kn
30.03.09 Financije i gospodarstvo
HNB: Kreditiranje poduzeća bez problema
17.03.09 Financije i gospodarstvo
Europa traži lakši pristup kreditima
16.03.09 Financije i gospodarstvo
HUB ne razmatra ideju o moratoriju na otplatu kredita
23.01.09 Financije i gospodarstvo
Apel bankara: Ukinite nam limite na kredite
23.10.08 Financije i gospodarstvo
Erste: Neće biti ograničavanja kreditiranja u regiji
07.10.08 Financije i gospodarstvo
Krediti banaka do rujna porasli za 7 posto
17.07.08 Financije i gospodarstvo
Krediti građanima rasli za 15 posto, a poduzećima za 7 posto
08.05.08 Financije i gospodarstvo
HNB spreman održati eksternu likvidnost i spriječiti "credit crunch"
08.05.08 Financije i gospodarstvo
Polančec: HNB otežava položaj gospodarstva destimulirajućim kamatnim stopama
28.04.08 Financije i gospodarstvo
Nastavak rasta kredita stanovništvu
07.04.08 Financije i gospodarstvo
Rast plasmana banaka u veljači
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa