24.06.2010.
Hrvatskim poduzećima najviše kredita u regiji
Hrvatska su poduzeća bila najuspješnija u dobivanju bankarskih kredita u istočnoj Europi. Uz Hrvatsku, još su samo Slovenija, BiH i Mađarska dobile više kredita od prosjeka regije, ali i zapadnoeuropskih poduzeća, pokazalo je istraživanje predstavljeno u četvrtak na Dubrovačkoj konferenciji
Hrvatska su poduzeća bila najuspješnija u dobivanju bankarskih kredita u istočnoj Europi pokazalo je istraživanje Tko treba kredit i tko dobiva kredit u istočnoj Europi, predstavljeno u četvrtak na XVI. Dubrovačkoj konferenciji koja se u organizaciji Hrvatske narodne banke održava od 23. do 25. lipnja.
Četiri su autora* uspoređivala potražnju i ponudu za kreditima na uzorku više od 5 tisuća poduzeća u 15 zemalja istočne i preko 3 tisuća tvrtki zapadne Europe (Njemačke, Grčke, Irske, Portugala i Španjolske).
Osnovni je nalaz da je potražnja za bankarskim kreditima u istočnoj Europi velika kao i u zapadnoj, ali je na istoku teže doći do kredita zbog viših kamata i kompliciranijih kreditnih procedura.
Najteže je izvoznicima i malim poduzećima
Uzorak od ukupno 8400 poduzeća u 20 europskih zemalja istraživao se tijekom 2005. godine, a sada objavljeni i analizirani rezultati, naročito još dok globalna kriza traje, pokazuje tri korisna zaključka za donositelje ekonomskih politika.
Prvi je da se dostupnost kredita treba povećati tamo gdje je potražnja najveća, a to su, kako na istoku tako i na zapadu Europe, izvozno usmjerene tvrtke i mala poduzeća.
Ostala državna poduzeća i ona u stranom vlasništvu nisu trebala bankarske kredite za svoje poslovanje, dodaju autori.
Drugi je zaključak da mnogo više poduzeća u istočnoj Europi negoli u zapadnoj trebaju kredit, ali ga ne mogu dobiti jer su kamate previsoke i procedure komplicirane, što je naročito prisutno kod malih poduzeća.
I treći je zaključak da su dosad krizom najviše bila pogođena izvozna poduzeća, no ona i dalje imaju najveću potražnju za bankarskim kreditima što znači da će (i dalje) najviše osjećati posljedice financijske krize.
|
Općenito gledajući, glad za kreditima veća je na istoku negoli na zapadu Europe, no najteže je malima.
Otežano kreditiranje malih poduzeća prema mnogima je glavno ograničenje razvoja i ekonomskog rasta tih zemalja, zato su strane međunarodne institucije uložile mnogo novca u poboljšanje dostupnosti kredita toj skupini tvrtki.
U 2008. samo je International Finance Corporation (IFC), dio grupe Svjetske banke, uložila 390 milijuna US dolara te EBRD 7 mlrd eura u razvoj financijskih institucija regije.
Danas regija ima reformiran i razvijen bankarski sektor, zakonsku regulativu koja štiti vjerovnike stečajnim postupcima te javne kreditne registre koji daju transparentne podatke kreditorima o njihovim eventualnim zajmoprimcima.
No, unatoč tome, a autori naglašavaju kako je to najvažniji nalaz istraživanja, mala poduzeća i dalje u istočnoj Europi trebaju češće kredit negoli mala u zapadnoj, ali ga ne dobivaju. Razlog su visoke kamate i komplicirane kreditne procedure, a ne strogi kolateralni zahtjevi, podcrtavaju autori.
Hrvatska poduzeća u dobivanju kredita uspješnija od čeških
Spomenuto je istraživanje pokazalo da se manje od polovice svih promatranih poduzeća regije koristilo bankarskim kreditima.
Najuspješnija su u tome bila hrvatska poduzeća, jer ih je čak 66% koristilo kredit, što je više od prosjeka zapadne Europe (52,5%), a daleko više od prosjeka istočne (46%). Najmanje je kredita odobreno makedonskim poduzećima, svega 29 posto, a tek malo više češkima (30%).
Samo su se četiri zemlje regije - Hrvatska, Slovenija, BiH i Mađarska - koristile bankarskim kreditima više od prosjeka zapadnoeuropskih poduzeća.
Istraživanje predstavljeno na Dubrovačkoj konferenciji značajno je za procjenu daljnjih utjecaja posljedica financijske krize na istočnu Europu, posebice zbog prestanka kreditiranja i odljeva kapitala iz regije.
Naime, posljednjih desetak godina regija istočne Europe imala je najveći priljev kapitala, a sada je, prema Institutu za međunarodne financije (Institute of International Finance), najviše pogođena financijskom krizom.
Izvozno usmjerene tvrtke, koje imaju najveću potražnju, i dalje očekuje teže kreditiranje, a kako je ono ograničeno i za mala poduzeća sigurno je da će manjak kredita negativno utjecati na daljnji ekonomski rast cijele regije.
Spomenuto je istraživanje među 15 istočnih i 5 zapadnih europskih zemalja pokazalo i da je potražnja za kreditima na istoku bila mnogo veća (70 % poduzeća) negoli na zapadu (63 %), pa je i mnogo više istočnoeuropskih tvrtki trebalo kredit, ali ga nije moglo dobiti (28 % u odnosu na 12 %).
|
Domaćim poduzećima bilo je teško kao i njemačkim
Postotak poduzeća koja su trebali kredit, ali nisu podnosili zahtjev, ili kako autori kažu koja su bila “obeshrabrena“, najviši je u Makedoniji (52 %), a najmanji u Sloveniji (9 %) i Hrvatskoj (11 %), dok je u zapadnoj Europi najviši postotak u Portugalu (29 %).
Zanimljivo je da je Njemačka imala jednaki postotak obeshrabrenih kao i Hrvatska (11 %), dok je u Grčkoj bilo samo malo više poduzeća koja trebaju kredit, ali ne podnose kreditni zahtjev (13%). Druga je zanimljivost da su u zapadnoj Europi najviši postotak odbijenica imala njemačka poduzeća (6 %), a tek onda grčka (5 %).
Tri su razloga zbog kojih su poduzeća bila obeshrabrena da traže kredit tada, a Steven Ongena, jedan od autora koji je istraživanje predstavio u Dubrovniku, kaže da je tako i danas : komplicirane procedure, visoke kamate i preteški uvjeti kolaterala.
U istočnoj Europi visoke kamate najčešća su prepreka, dok su zahtjevi za kolateralom razlog koji prevladava u zapadnoj Europi, dodaje Ongena.
Analizirajući dostupnost i uvjete kreditiranja istraživanje otkriva mnoge zanimljive činjenice, primjerice da je od svih ispitanih poduzeća postotak izvozno usmjerenih na istoku veći negoli na zapadu (njih 30 % u odnosu na 20 %), kao i to da istočna imaju veći udjel prihoda koji primaju preko bankovnog računa (54 % u odnosu na 15,9 % zapadnih).
Poznato je da bolja zaštita vjerovnika znači i veću ponudu kredita. Prema spomenutom istraživanju vjerovnici su bili zaštićeniji na istoku Europe negoli na zapadu, a u regiji jedino je BiH stajala lošije od Hrvatske, tako da se može zaključiti da je Hrvatska izuzetak koji potvrđuje pravilo, jer to domaćim poduzećima ipak nije umanjilo uspješnost dobivanja kredita.
Lošiju zaštitu vjerovnika od Hrvatske i BiH imale su jedino dvije zemlje zapadne Europe, Grčka i Portugal. (Bankamagazin)
|
|
|
|