02.06.2009.
Krediti banaka državi porasli za 58 posto, a tvrtkama za 2 posto
U prva četiri mjeseca ove godine krediti banaka državnoj i lokalnoj upravi te državnim fondovima porasli su s 21,5 na 34 milijarde kuna, dok su krediti tvrtkama porasli s 94 na 96 milijardi kuna
Ukupna imovina hrvatskog bankarskog sustava u prva četiri mjeseca ove godine porasla je za 0,26 posto, na 372,04 milijarde kuna, dok su ukupne obveze smanjen za 0,17 posto na 319,61 milijardu kuna, navodi se u agregiranom mjesečnom izvješću banaka objavljenom na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke.
Derivatne financijske obveze i ostale financijske obveze kojima se trguje smanjene su na trećinu, s 1,58 milijardu kuna na samo 530 milijuna kuna.
Iznos kredita odobrenih financijskim institucijama snižen je s 5,80 milijardi kuna na 5,18 milijardi kuna, dok je iznos kredita odobrenih ostalim komintentima povećan s 240,01 milijarde kuna na 254,75 milijarde kuna, odnosno za 5,79 posto.
Krediti stanovništvu u prva četiri mjeseca smanjeni su za 0,43 posto ili za 536,7 milijuna kuna, na 122,20 milijardi kuna. Stambeni krediti porasli su sa 51,94 milijarde kuna na 52,63 milijarde kuna (+1,33 posto ili za 689,1 mil. kuna), dok su krediti za kupnju automobila pali s 9,45 milijardi kuna na 8,93 milijarde kuna (-5,46 posto ili 516,2 mil. kuna), a krediti po kreditnim karticama s 5,45 milijardi kuna na 5,21 milijardu kuna (-4,44 posto ili za 241,8 mil. kn).
Hipotekarni krediti blago su porasli, za 0,46 posto, na 3,03 milijarde kuna, dok su ostali krediti stanovništvu smanjeni za 0,91 posto ili za 481,8 milijuna kuna, na 52,40 milijardi kuna.
Krediti trgovačkim društvima porasli su za 2,12 posto, s 94,07 milijardi kuna na 96,07 milijardi kuna. Pri tome su krediti državnim trgovačkim društvima pali s 8,54 milijarde kuna na 7,48 milijardi kuna, dok su krediti ostalim trgovačkim druptvima porasli za 7,34 posto, odnosno s 85,53 milijarde kuna na 88,59 milijardi kuna.
Najveći rast, od 58,25 posto, u prva četiri mjeseca bilježe krediti državnoj i lokalnoj upravi te državnim fondovima.
Ukupni krediti džavnim jedinicima iznose 34,07 milijardi kuna, a na centralnu državnu upravu otpada 23,76 milijarde kuna ili 69,74 posto.
Krajem prošle godine udio centralne uprave iznosio je 58,03 posto, odnosno 12,47 milijardi kuna u ukupnom iznosu od 21,50 milijardi kuna.
Krediti državnim fondovima porasli su u istom razdoblju sa 7,24 milijarde kuna na 8,57 milijardi kuna, odnosno za 18,34 posto, dok su krediti lokalnoj upravi pali za 2,21 posto , s 1,78 milijardi kuna na 1,74 milijarde.
Na tekućim i žiro računima krajem prošle godine bilo je deponirano 41,31 milijarda kuna, dok je krajem travnja deponirani iznos pao na 32,36 milijardi kuna, odnosno za 21,67 posto.
Štedni depoziti bilježe pad od 5,88 posto, s 25,64 milijarde kuna na 24,13 milijardi kuna. No, oročeni depoziti porasli su za 6,76 posto, sa 180,86 milijardi kuna na 193,09 milijardi kuna.
|
Depoziti stanovništva na tekućim i žiro računima pali su sa 16,11 milijardi kuna na 14,01 milijardi kuna, depoziti državnih trgovačkih društava sa 467,5 milijuna kuna na 292,3 milijuna kuna, a depoziti ostalih trgovačkih društava sa 16,68 miliajrdi kuna na 12,45 milijardi kuna.
Svota pohranjena na računima lokalne uprave i samouprave smanjena je sa 2,44 milijarde kuna na 1,45 milijardi kuna, a ukupni depoziti na računima državnih jedinica s 3,16 milijardi kuna na 1,91 milijardu kuna.
Štedni depoziti stanovništva pali su za 2,36 posto, s 18,14 na 17,71 milijardu kuna, depoziti državnih trgovačkih društava za 71 posto (s 370,8 mil. kuna na 107,5 mil. kuna) te ostalih trgovačkih društava za 6,20 posto (s 4,51 n1 4,23 mlrd kuna). Ukupni štedni depozoti državnih jedinica pali su za 44 posto, sa 797 milijuna kuna na 443,6 milijuna kuna.
Oročeni depoziti državnih jedinica porasli su za 15,43 posto, a 1,97 na 2,28 milijardi kuna. Oročeni depoziti centralne države su pri tome učetverostručeni, s 581,6 milijuna kuna na 2,32 milijarde kuna, oročeni depoziti lokalne uprave i samouprave porasli su za 75 posto, na 1,28 milijardi kuna, a oročenja fondova za 15,38 posto na 766,3 milijuna kuna.
Oročeni depoziti stanovništva porasli su za 4 posto, sa 101,75 milijardi kuna na 105,83 miliajrde kuna, dok su oročeni depoziti trgovačkih društava manji za 9,36 posto ili za 2,56 miliajrdi kuna te iznose 24,81 milijardu kuna.
Udio vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata u ukupnoj imovini smanjen je sa 6,70 posto na 5,56 posto.
Pri tome je ukupna vrijednost portfelja (vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti koji se drže radi trgovanja ili do dospijeća, koji su raspoloživi za prodaju ili se njima aktivno ne trguje) smanjena sa 24,79 milijardi kuna na 20,87 milijardi kuna. (Bankamagazin)
|
|
 |
|