14.01.2011.
Večernji list: Prebijanje kredita plaća se i nakon ukidanja naknade
Ovo je problem za Ustavni sud s obzirom na to da klijente koji su podigli kredit prije 2010. stavlja u neravnopravan položaj s novim dužnicima
Od 1. siječnja 2011. više se ne plaća naknada za prijevremenu otplatu kredita. Mnoge bi dužnike ova vijest razveselila da nekim čudom dođu do gotovine, no na žalost, situacija nije baš čista.
Prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju, odredba vrijedi samo za kredite odobrene nakon 1. siječnja 2010., a ne primjenjuje se na kredite odobrene ranije. Formalno je to zakonito, no vrlo je upitna ustavnost ove situacije koja u neravnopravan položaj stavlja dužnike koji su kredit podigli prije 2010.
Bez naknade i konverzija
U Srbiji su pak još u studenom 2008. četiri najveće banke – banka Intesa, RBA, Komercijalna i Hypo banka – u suradnji s tamošnjom središnjom bankom ukinule naknade za prijevremenu otplatu kredita, osim u slučaju refinanciranja u drugoj banci.
Bez naknade provode i konverziju kredita iz franaka u eure i dinare. Premda tri od četiri navedene banke posluju i u Hrvatskoj, ovdje im nije palo na pamet to učiniti. No, možda je i tamošnji supervizor radio veći pritisak za olakšavanje uvjeta otplate građanima.
"Sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu još prije godinu dana, za kredite odobrene uz promjenjivu kamatu ne naplaćujemo naknadu za prijevremenu otplatu, za ugovore sklopljene od 1.siječnja 2010. Ako je ugovorena fiksna kamata, onda se naplaćuje prema uvjetima propisanima zakonom i tarifom banke", ističe Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Ureda uprave za korporativne komunikacije PBZ-a.
U Europi bi prosvjedovali
Isto se ponašaju i Erste, Splitska banka, RBA i Zaba, za kredite građana do iznosa od milijun kuna, a naknadu Zaba iznimno ne naplaćuje ni kod prijevremene otplate stambenog kredita novcem od prodaje stana u roku 12 mjeseci od podizanja kredita te otplate štednjom ili kreditom Prve stambene štedionice.
Naknade za prijevremenu otplatu stambenih kredita lani su smanjili na 0,5 do jedan posto, ovisno o tome u kojoj je fazi otplata. Kod ostalih kredita naknada je dva posto. U nekim bankama, recimo Splitskoj, dostiže i četiri posto ukupnog iznosa kredita. Takve su naknade u konkurentnom EU nepojmljive.
"Naknade za obradu kredita, ali i ostale, kod nas su puno veće nego u EU, po tome se vidi da bankarsko tržište nije konkurentno", ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta te dodaje da bi se time trebali pozabaviti HNB, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, pa i sami građani.
"U inozemstvu bi već izašli na ulicu prosvjedovati, kod nas su takvi pokreti vrlo slabi", kaže. (Večernji list / Bankamagazin)
|
|
 |
|