10.01.2008.
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
Gotovo trećina povećanja odnosi se na stambene kredite koji su porasli na 44,2 mlrd kuna
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznos kredita koje su poslovne banke odobrile građanima porastao je za 24 milijarde kuna, sa 187,8 krajem 2006. godine na 211,8 mlrd kuna krajem studenog, otkrivaju podaci Hrvatske narodne banke.
Za gotovo trećinu tog povećanja krivi su stambeni krediti čiji je iznos povećan za 7,6 mlrd kuna na ukupno 44,2 mlrd.
Uz njih snažan rast je zabilježen u kategoriji ostalih kredita koji su povećani sa 40,6 na 47,7 milijardi kuna, a radi se uglavnom o gotovinskim kreditima različitih vrsta koje banke odobravaju građanima.
Zanimljivo je da je iznos odobrenih auto-kredita porastao tek za 1,6% sa 9,04 na 9,18 milijardi kuna usprkos tome što je prošla godina bila rekordna po broju prodanih novih automobila u Hrvatskoj.
Visok relativan porast zabilježili su krediti po kreditnim karticama za gotovo 27% na 4,8 mlrd kuna.
Rastu ukupnog iznosa odobrenih kredita pridonijeli su i krediti odobreni poduzećima.
Iznos kredita odobren onima u državnom vlasništvu porastao je za desetak posto na 8,7 mlrd kuna dok su krediti odobreni kompanijama u privatnom vlasništvu povećani sa 67,1 na 72,5 mlrd kuna.
Ukupan porast odobrenih kredita u prvih 11 lanjskih mjeseci iznosio je 12,8% što je nešto više od prosječnog rasta aktive svih banaka koji je iznosio 10,6% zbog čega je ukupna aktiva svih poslovnih banaka do kraja studenog dosegnula 336,8 mlrd kuna.
Prema podacima HNB-a, banke su do kraja studenog zabilježile neto dobit od četiri milijarde kuna što je čak 600 milijuna kuna više nego što su banke zabilježile u cijeloj 2006. godini.
Glavni izvor kapitala za porast kreditiranja lani bili su depoziti u bankama i dokapitalizacije banaka.
Ukupni depoziti povećani su za 26,3 mlrd kuna na 229,2 milijarde, dok je dionički kapital banaka porastao u prvih jedanaest mjeseci za gotovo 8,8 mlrd kuna. S druge strane snažno su smanjeni ostali krediti kao izvor financiranja poslovnih banaka čiji je iznos snižen sa 39,8 na 28,6 mlrd kuna.
Ovakav trend smanjivanja financiranja rasta bankovnog poslovanja kreditima u korist dokapitalizacija direktna je posljedica mjera koje je u posljednjih nekoliko godina donijela središnja banka kako bi prvenstveno obuzdala rast vanjskog duga Hrvatske.
Zbog mjera HNB direktno zaduživanje domaćih poslovnih banaka u inozemstvu i financiranje rasta tim kreditima je poskupjelo te su se banke odlučivale na dokapitalizaciju što je donijelo i dodatnu stabilnost u banke. (Bankamagazin)
|
|
|
|