09.12.2008.
Vanjski dug 36 milijardi eura
Poduzeća i država povećali su inozemni dug, a banke nastavile smanjivati svoje inozemne obaveze
Tijekom prvih devet mjeseci 2008. bruto inozemni dug Hrvatske povećao se za 2,7 milijarde eura (8,3 posto) te je na kraju rujna dosegnuo 36 milijarde eura.
Rast inozemnog duga uglavnom je posljedica nastavka intenzivnog zaduživanja trgovačkih društava.
Uz to, sektor države također je, za razliku od prethodne godine, povećao svoj dug u promatranom razdoblju, objavili su analitičari HNB-a u novom broju Biltena.
Suprotno tome, banke su nastavile smanjivati svoje inozemne obveze, posebno u ljetnim mjesecima.
Dug ostalih domaćih sektora, koji se uglavnom odnosi na dug trgovačkih društava, povećao se tijekom prvih devet mjeseci 2008. za 2,9 milijarde eura (20,9 posto), što je manje od rasta u istom razdoblju prethodne godine (32,1 posto).
Među pojedinim grupacijama ovog sektora usporavanje rasta duga primjetno je kod nebankarskih financijskih institucija (većinom društava za leasing) te javnih i mješovitih trgovačkih društava, dok su ostala (većinski privatna) društva nastavila bilježiti vrlo visok prirast duga.
Zbog spomenutog povećanja inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju rujna dosegnuo je 16,6 milijarde eura.
Dužničke obveze s osnove izravnih inozemnih ulaganja (najvećim dijelom dug trgovačkih društava) u prvih su se devet mjeseci 2008. povećale za 700 milijuna eura, što je nešto manje nego u istom razdoblju godinu prije. Time su dosegnule razinu od 4,6 milijarde eura, što čini 12,8 posto ukupnoga inozemnog duga.
Poslovne su banke u prvih devet mjeseci 2008. smanjile svoje inozemne obveze za 1 milijardu eura (10,9 posto).
Padu duga banaka, osim postojećih mjera monetarne politike kojima se ograničava rast plasmana, pridonijele su i dokapitalizacije u prvom dijelu godine te devizni priljevi od turizma u ljetnim mjesecima.
Tako se inozemni dug banaka na kraju rujna smanjio na 7,9 milijardi eura, a njegov udio u ukupnom dugu na 22,1 posto.
Inozemni dug sektora države na kraju rujna 2008. iznosio je 6,9 milijarde eura, što je za 100 milijuna eura više nego na kraju prethodne godine.
Njegov blagi rast uglavnom se može pripisati porastu duga republičkih fondova i HBOR-a (najviše zbog korištenja sindiciranog kredita u iznosu od 230 milijuna eura).
Nasuprot tome, središnja je država tijekom devetomjesečnog razdoblja smanjila svoj dug, ponajviše zahvaljujući lipanjskoj otplati samurajske obveznice vrijedne 25 milijardi jena (oko 160 milijuna eura) te redovitim otplatama obveza prema Londonskom i Pariškom klubu. (Bankamagazin)
|
|
|
|