14.11.2007.
MMF: Nova vlada treba zaoštriti fiskalnu politiku
Iz MMF-a, međutim, napominju kako je zaoštravanje fiskalne politike vrlo teško napraviti u praksi jer političari to ne žele raditi kako ne bi izgubili podršku javnosti
Nova hrvatska vlada treba zaoštriti fiskalnu politiku što je prije moguće, poruka je stručnjaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) poslana prilikom predstavljanja publikacije Regional Economic Outlook koju je Fond ove godine prvi puta napravio za regiju Europe.
«Za novu vladu bilo bi dobro da djeluje na samom početku mandata», kazao je za Bankamagazin Juha Kähkönen, viši savjetnik Odjela za Europu u MMF-u te objasnio kako je zaoštravanje fiskalne politike vrlo teško napraviti u praksi jer političari to ne žele raditi kako ne bi izgubili podršku javnosti.
Fiskalno zaoštravanje treba biti napravljeno «što je prije moguće» dodao je on potvrdivši tako fiskalnu politiku kao ključno sredstvo koje bi hrvatskom financijskom sustavu trebalo donijeti dodatnu stabilnost.
Poruka Kähkönena, koja je ujedno išla i prema većini država središnje, istočne i jugoistočne Europe, potvrda je i stava guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog koji je u utorak kazao kako monetarna politika, u sprečavanju rasta vanjskog duga te snažnog rasta kreditiranja, ima dosta ograničeni opseg.
Kähkönen je istaknuo i kako Hrvatska ima vrlo visok udio javnih prihoda prema BDP-u te kako bi se loše strane labave fiskalne politike mogle pokazati u slučaju da dođe do vanjskih poremećaja.
Hrvatski vanjski dug, podsjetimo, se trenutno kreće na razini od oko 85% BDP-a, na kojoj bi prema procjenama središnje banke, trebao ostati i do kraja godine, dok bi deficit tekućeg računa platne bilance ove godine mogao biti viši od osam posto.
Zaoštravanje fiskalne politike «neće biti lako», dodao je Kähkönen, dok je «restrukturiranje kompanija u državnom sektoru jedan od prioriteta» za Hrvatsku, drži on, te napominje kako je u našoj zemlji problematično i pitanje državnih subvencija te korupcije.
Tijekom predstavljanja u Varšavi stručnjaci MMF-a više su pažnje posvetili tzv. 'rastućoj Europi' (Emerging Europe), odnosno zemljama Baltika, istočne, središnje te jugoistočne Europe.
Kazali su kako u tim državama vladaju uglavnom dobri makroekonomski pokazatelji te iako pojedine države imaju problema s proračunskim deficitom, deficitom platne bilance ili inflacijom, ne bi se trebao očekivati scenarij Azijske krize koja se odigrala prije desetak godina.
Naime, u Fondu kažu kako je povezanost zemalja 'rastuće Europe' s razvijenom Europom puno viša nego što su to, sa svojom okolinom, bile zemlje koje je pogodila Azijska kriza, te kako je u istočnoj i središnoj Europi prisutna mnogo viša razina transparentnosti nego je to bio slučaj u Aziji prije desetak godina.
|
Europa se, kao regija, po svojoj međusobnoj povezanosti «ističe» u svijetu, napomenuli su u MMF-u, te zbog visoke razine trgovine među državama Europe čak niti snažan euro, niti usporavanje gospodarskog rasta u SAD ne bi trebali imati znatnog utjecaja na gospodarski rast europskih država.
Publikacija Regional Economic Outlook za Europu bi ubuduće trebala izlaziti dvaput godišnje. (Bankamagazin)
|
|
 |
|