17.07.2008.
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
Inozemni dug sektora države nastavio se smanjivati
Tijekom prvog tromjesečja ove godine bruto inozemni dug Hrvatske povećao se za 1,6 milijarde eura te je na kraju ožujka dosegnuo 34,8 milijarde eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB) izneseni u Biltenu.
Najveći doprinos porastu duga u prva tri mjeseca dale su poslovne banke, dok se rast duga trgovačkih društava, i prema stranim bankama, i prema njihovim povezanim poduzećima u inozemstvu, održao na razini iz istog razdoblja prethodne godine.
Inozemni dug poslovnih banaka povećao se tijekom prvog tromjesečja ove godine za 500 milijuna eura te je na kraju ožujka iznosio 9,4 milijardi eura što je 6 posto više nego krajem prošle godine.
Udio duga banaka u ukupnome inozemnom dugu blago je porastao s 26,8 posto na kraju 2007. na 27,1 posto na kraju ožujka 2008.
Kako objašnjavaju analitičari HNB-a, banke su se tijekom siječnja i veljače pojačano zaduživale u inozemstvu jer su nastojale nadomjestiti sezonski pad domaćih izvora sredstava.
Inozemni dug ostalih domaćih sektora, najvećim dijelom trgovačkih društava, u prvom tromjesečju je porastao za 800 milijuna eura, što je neznatno više nego u istom razdoblju 2007.
Dug tog sektora krajem ožujka dosegnuo je 14,5 milijardi eura što je za 5,9 posto više nego na kraju 2007.
Kako navode u HNB-u, najviše je rastao dug većinski privatnih trgovačkih društava te nebankarskih financijskih institucija (uglavnom društava za leasing), dok se dug javnih i mješovitih trgovačkih društava, promatranih zajedno, neznatno povećao.
Prema tim podacima, poduzeća su se u prvom ovogodišnjem tromjesečju u inozemstvu zaduživala po sporijoj stopi nego poslovne banke što može značiti da ni uvjeti zaduživanja na inozemnom tržištu nisu više značajno povoljniji nego domaći ili da rejting hrvatskih kompanija jednostavno ne omogućava povoljno zaduživanje.
S druge strane, u prvom je tromjesečju ubrzao rast duga domaćih sektora prema vlasnički povezanim društvima u inozemstvu što je rezultat rasta hibridnih i podređenih instrumenata banaka upisanih od strane njihovih većinskih stranih vlasnika, dok je rast duga trgovačkih društava prema njihovim inozemnim vlasnicima bio tek neznatno veći u usporedbi s prvim tromjesečjem 2007.
Dug sektora države, koji obuhvaća središnju državu, republičke fondove, HBOR i lokalnu državu, smanjio se tijekom prva tri mjeseca za 100 milijuna eura na 6,6 milijardi eura.
Za ovaj je pad prije svega zaslužna redovita otplata duga središnje države Londonskom i Pariškom klubu, jer istodobno nije bilo znatnijih novih zaduživanja u inozemstvu. (Bankamagazin)
|
|
|
|