|
|
|
|
17.02.2011.
Vlada predviđa rast javnog duga u 2012. na 50 posto BDP-a
Anto Bajo i Marko Primorac iz Instituta za javne financije objašnjavaju kretanja proračunskog deficita i javnog duga te glavne ciljeve i mete Vladine strategije upravljanja javnim dugom iz 2006. i 2011.
Vlada je početkom veljače donijela Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011.-2013. Prva slična strategija donesena je 2006. godine, a Anto Bajo i Marko Primorac iz Instituta za javne financije u Aktualnim osvrtima analizirali su glavne ciljeve strategija iz 2006. i 2011. godine.
Pod utjecajem financijske krize 2010. deficit proračuna narastao na oko 5 posto BDP-a, a postupno smanjivanje očekuje se tek nakon 2012. godine. rast deficita povećao je potrebe države za zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu kapitala, pa je javni dug s 29,3 posto 2008. narastao na 41,6 posto BDP-a 2010. goine. U idućim godinama planira se njegov daljnji rast na 50 posto BDP-a.
Od 2011. do 2013. dospijevaju na naplatu glavnice dviju izdanih obveznica na domaćem tržištu (u eurima i kunama) te jedna na inozemnom u eurima. Očekuje se da će se od 2011. financiranje proračunskog deficita, nakon dužeg vremena, osiguravati i primicima od privatizacije (0,5% BDP-a 2011. i po 0,2% BDP-a 2012. i 2013.), a za djelomično financiranje proračunskog deficita Vladi su dostupni i primici od prodaje državnih obveznica u 2010. deponirani na jedinstvenom računu riznice u HNB-u.
U Strategije Vlada nije zaboravila na rizike protestiranja državnih jamstava koja su porasla s 12,4 u 2005. na 43,4 milijarde kuna u 2010. Tomu treba dodati i dug HBOR-a koji je rastao sa 7,6 u 2005. na 13,7 milijardi kuna u 2010.
To pokazuje da će u narednom razdoblju osim izravnima država biti izložena i uvjetnim obvezama po izdanim i još uvijek aktivnim financijskim jamstvima za zaduživanje javnih trgovačkih društava, naročito brodogradilišta.
Prema informacijama iz Predpristupnog ekonomskog programa testovi osjetljivosti javnog duga na promjene uvjetnih obveza (državnih jamstava) pokazuju da bi zbog njihovog mogućeg dospijeća javni dug u 2012. mogao narasti na oko 50 posto BDP-a.
Glavni ciljevi upravljanja javnim dugom u razdoblju 2011-13. su stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u, produljenje prosječne ročnosti dospijeća i smanjenje udjela kratkoročnog duga u ukupnom iznosu duga, razvoj krivulje prinosa na domaćem i vanjskim tržištima, uvođenje zaštite od valutnog rizika te razvoj i unapređenje domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
|
U novoj Strategiji odustalo se od uvođenja aukcija za izdavanje obveznica i uspostavljanja sustava primarnih dilera što bi mogao biti značajan strateški prioritet Vlade u izgradnji učinkovitog tržišta vrijednosnih papira, upozoravaju Bajo i Primorac.
Strateške mete upravljanja javnim dugom iz 2006. djelomično su ostvarene. Udjel kratkoročnog duga u ukupnom državnom dugu krajem rujna 2010. iznosio je 16 posto, a maksimalna granica u Strategiji postavljena je na 33 posto; prosječna ročnost dospijeća duga iznosi 4,6 godina, a minimalna ročnost postavljena je na tri godine; udjel duga s promjenjivom kamatnom stopom sveden je na 19 posto, a planirani maksimum je 33 posto.
Jedino valutna struktura duga nije usklađena sa Strategijom: u rujnu 2010. udjel duga u stranoj valuti bio je veći od 70 posto, a meta je postavljena na maksimalnih 40 posto.
U prijedlogu nove Strategije precizirane su samo mete usmjerene na ročnost duga - predviđa se smanjenje relativnog udjela kratkoročnog duga na 12-14 posto ukupnog duga.
Pozitivan pomak u upravljanju javnim dugom je uvođenje zaštite od valutnog rizika. Dug u dolarima, koji čini 13 posto ukupnog državnog duga, trebao bi se većim dijelom zamijeniti dugom u eurima, jer je europska valuta manje izložena promjenama tečaja.
Utrživi dug u 2010. čini oko 78 posto, a krediti 22 posto državnog duga. Za daljnji razvoj tržišta javnog duga Vlada bi trebala supstituirati postojeće kredite utrživim instrumentima, tj. državnim obveznicama, smatraju analitičari Instituta za javne financije.
Izuzetak mogu biti kreditna zaduživanja kod međunarodnih financijskih institucija (Svjetske banke, EBRD-a, EIB-a itd.).
Objava kalendara aukcija trezorskih zapisa ukazuje da Vlada kontrolira kratkoročni dug i njegovu ročnost usklađuje sa stanjem likvidnosti i tekućim potrebama proračuna tijekom godine, ali poželjno bi bilo kada bi Vlada povremene viškove likvidnosti, umjesto na depozite u poslovnim bankama i na jedinstveni račun riznice u HNB-u, plasirala na organizirano Tržište novca Zagreb, predlažu Bajo i Primorac.
Time bi se Vlada izravno uključila u poticanje razvoja tržišta novca, ograničila međubankovnu trgovinu likvidnošću te vjerojatno pridonijela daljnjem smanjenju kratkoročnih kamatnih stopa na tržištu novca i kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija, obrazlažu dvojica analitičara.
Smatraju također kako bi boljem upravljanju javnim dugom i smanjenju rizika pridonijelo uključivanje informacija o strukturi i dospijeću državnih jamstava u strategiju, pogotovo onih za koje postoji velika izvjesnost da će iz potencijalnih pretvoriti u izravne obveze.
Sama izrada Strategije značajan je korak ka kvalitetnijem upravljanju javnim dugom, zaključuju Bajo i Primorac, uz preporuku da buduće strategiju budu poslane na raspravu i formalno odobrenje Saboru. (Bankamagazin)
|
|
|
|
|
|
|
Ministarstvo financija izdalo 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa
|
|
|
Vujčić: Ne odgađati zaustavljanje rasta javnog duga
|
|
|
HGK: I dalje visok rast javnog duga na godišnjoj razini
|
|
|
Bruto inozemni dug dosegnuo 114,5 posto BDP-a
|
|
|
Bruto inozemni dug krajem srpnja 45,9 milijardi eura
|
|
|
Na kraju 2013. javni dug iznosio 75,7 posto BDP-a
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna
|
|
|
Vanjski dug pao za 554 mil. eura
|
|
|
Hrvatski javni dug 172,05 milijardi kuna
|
|
|
Hrvatski vanjski dug popeo se na 46,5 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države u travnju porastao 8%
|
|
|
Javni dug porastao na 48,5% BDP-a
|
|
|
Vanjski dug 45,9 mlrd eura
|
|
|
Vlada donijela odluku o izdavanju obveznica
|
|
|
Linić: Domaći analitičari ruše nam rejting kod Svjetske banke i MMF-a
|
|
|
Milanović: U ovoj godini bez rasta plaća i standarda građana
|
|
|
RBA: Inozemni dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
RBA: Vanjski dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
MFIN: Javni dug krajem rujna 152,7 milijardi kuna
|
|
|
HNB oslobađa 700 mil. eura za spas državnog rejtinga
|
|
|
Hrvatsku u 2012. očekuje drugi val recesije
|
|
|
HNB: Rast BDP-a u 2011. tek 0,4 posto
|
|
|
RBA: U iduće dvije godine očekujemo blagi pad vanjskog duga
|
|
|
Linić: Dugove možemo vratiti samo od imovine
|
|
|
RBA: U odnosu na lani inozemni dug niži 139 mil. eura
|
|
|
HNB: Krajem srpnja vanjski dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Samo za kamate u 2012. trebamo 2 mlrd. kn više
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju lipnja 145,1 mlrd kuna
|
|
|
HNB: Bruto inozemni dug 47,2 mlrd eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,2 mlrd kuna i 665 mil. eura
|
|
|
Hrvatski bruto inozemni dug krajem svibnja 47,49 mlrd eura
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju travnja 146 mlrd kuna
|
|
|
RBA: U travnju bruto inozemni dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izdala 1,5 mlrd kunskih i 600 mil. eurskih obveznica
|
|
|
Bruto inozemni dug iznad 47 milijardi eura
|
|
|
HNB: Ove godine rast 1 posto, iduće 2,2 posto
|
|
|
Kratkoročni dug države 15,3 mlrd kuna i 773 mil. eura
|
|
|
Izdanje euroobveznica RH u iznosu od 750 milijuna eura
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine 137,9 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug u siječnju 45,6 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem prošle godine 45,8 milijardi eura
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 43,8 mlrd eura
|
|
|
Dalić: Cilj nam je ostati među manje zaduženima
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,4 mlrd kuna i 1,23 mlrd eura
|
|
|
Dug opće države 40,7 posto BDP-a
|
|
|
MFIN: Državni dug krajem kolovoza 135,9 milijardi kuna
|
|
|
RBA: Hrvatski javni dug dosegnuo 58 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,8 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Stojić: Javni će dug do 2013. iznositi 80% BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,5 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: U 2011. trebamo još 31 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,4 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Ministarstvo financija: Javni dug 53,5 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 23 mlrd kuna
|
|
|
Dug opće države krajem travnja 120,5 milijardi kuna
|
|
|
Inozemni dug na kraju svibnja 44,4 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug 52,5 posto BDP-a
|
|
|
Vlada se zadužuje za još 13,3 milijarde kuna
|
|
|
Guverner Rohatinski: Deficit države 6,4% BDP-a
|
|
|
Business.hr: Šuker izdaje nove obveznice vrijedne 4,5 mlrd kuna
|
|
|
Institut za javne financije: Strelovit rast javnog duga
|
|
|
HNB: Država se kod banaka u ožujku zadužila za 1,9 mlrd kuna
|
|
|
Hypo: Do kraja godine državi treba 2 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug krajem prošle godine 50,4% BDP-a
|
|
|
RBA Analize: Javni dug 50 posto BDP-a
|
|
|
HNB: Na kraju siječnja inodug niži 600 milijuna eura
|
|
|
PBZ Analize: Javni dug i državna jamstva na 50% BDP-a
|
|
|
Hrvatski vanjski dug 44 milijarde eura
|
|
|
RBA: Javni dug Hrvatske 161,6 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,3 mlrd kuna i 1,48 mlrd eura
|
|
|
HUB: Problema s (re)financiranjem vanjskog duga 2010. neće biti!
|
|
|
Krajem 2009. dospijeva više od 3 mlrd eura inozemnog duga
|
|
|
Moguće zaduživanje države u dolarima i eurima
|
|
|
Inozemni dug 40,8 mlrd eura
|
|
|
Eksplozija javnog duga do 2012.
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 20 mlrd kuna
|
|
|
Početkom 2010. država mora vratiti više od milijardu eura
|
|
|
Po pitanju duga Hrvatska ipak u boljem položaju od Grčke
|
|
|
Država ima dobru poziciju za inozemno zaduživanje
|
|
|
Država se vani mora zadužiti za barem 1,5 mlrd eura
|
|
|
Vlada od domaćih banaka uzela kredit od 750 milijuna eura
|
|
|
Šuker: Država će se zadužiti u inozemstvu
|
|
|
Država od šest banaka posuđuje mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem listopada 114,5 mlrd kuna
|
|
|
Šuker najavio rebalans za drugi kvartal
|
|
|
Inozemni dug na kraju listopada 37,7 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug 36 milijardi eura
|
|
|
Banke državi daju zajam od 5,12 mlrd kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem kolovoza 35,4 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska fokusirana na refinanciranje dugova
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjen na 9,73 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug 35,4 milijarde eura
|
|
|
Kratkoročni dug države blago smanjen na 10,9 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjio se na 11 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,1 mlrd kuna
|
|
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura
|
|
|
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
|
|
|
Kratkoročni dug države i dalje 12 milijardi kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem ožujka 112,1 milijarda kuna
|
|
|
Hrvatska dužna više od 34 milijarde eura
|
|
|
Prema novoj regulativi izvještavanja ino dug narastao na 33,4 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
|
|
|
Primorac: Cijena nafte od 100 dolara Hrvatskoj donosi dva posto inflacije
|
|
|
Inozemni dug 32,9 mlrd eura krajem 2007.
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 31,9 milijardi eura
|
|
|
Sanader: Šuker je bio prije Rohatinskog
|
|
|
Na kraju studenog ukupni inozemni dug 31,92 milijarde eura
|
|
|
Ministar financija Šuker s bankarima
|
|
|
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
|
|
|
Inozemni dug 31,4 mlrd eura krajem listopada
|
|
|
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
|
|
|
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
|
|
|
Okrugli stol: Za ocjenu vanjske ranjivosti Hrvatske važna je ročnost ino duga
|
|
|
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
|
|
|
HNB: Kreditnu krizu nećemo dopustiti
|
|
|
Ukupni javni dug 118,1 milijardu kuna
|
|
|
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
|
|
|
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
|
|
|
Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura
|
|
|
MFIN: Krajem lipnja ukupni javni dug 119 milijardi kuna
|
|
|
Tijekom svibnja smanjenje javnog duga
|
|
|
HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga
|
|
|
Premijer Sanader na Gospodarskom forumu
|
|
|
Inozemni dug krajem lipnja 30,6 mlrd eura
|
|
|
Zdravstvo, agrar i zaposleni najveći su dobitnici rebalansa proračuna
|
|
|
Krajem prvog tromjesečja dug središnje države 88,3 milijarde kuna
|
|
|
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
|
|
|
Analitičari SG Splitske banke predviđaju fiskalni deficit u 2007. na 3,5% BDP-a
|
|
|
Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura
|
|
|
Usporavanje rasta inozemnog duga
|
|
|
Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca
|
|
|
Rohatinski: Hrvatska ima nisku razvojnu efikasnost korištenja novca
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske porastao na 29,4 milijarde eura
|
|
|
Udio javnog duga u BDP-u 49,5 posto
|
|
|
Ukupni javni dug lani 50,3% BDP-a
|
|
|
Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 mlrd. eura
|
|
|
Dug opće države u studenom 123,7 milijardi kuna
|
|
|
Udio duga stanovništva u BDP-u u 4,5 godine udvostručen na 38%
|
|
|
Na kraju studenog vanjski dug 28,3 mlrd eura
|
|
|
Rast inozemnog duga tijekom listopada na 27,7 mlrd eura
|
|
|
Državni dug 124,6 milijardi kuna krajem rujna
|
|
|
|