01.02.2008. (Jadranka Dozan)
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
Poduzeća su 2007. povećala vanjski dug za 40 posto ili 3,8 mlrd. eura
Vanjski dug Hrvatske na kraju prošle godine dosegnuo je 32,61 milijardu eura, što je 3,35 milijardi ili 11,5 posto više nego na kraju 2006.
Prema preliminarnim podacima središnje banke, lanjski porast i u apsolutnom i u relativnom iskazu bio je, dakle, nešto manji nego godinu prije kad je povećan za 13,6 posto ili više od 3,5 milijardi eura.
U tom smislu intencija HNB-a k usporavanju rasta vanjskog duga je ostvarena.
Strukturno gledano, pak, potvrdila su se i očekivanja kako će se u uvjetima lani uvedenoga ograničenja (nepenalizirajućeg) rasta plasmana banaka na 12 posto i poskupljenja inozemnih izvora financiranja banaka poduzeća jače usmjeriti na izravno zaduživanje u inozemstvu.
Vanjski dug poduzeća (tzv. ostali sektori), lani je uvećan više nego ukupni skor inoduga.
Sektor poduzeća povećao je inodug 40 posto ili 3,8 milijardi eura. Time je on dosegnuo 13,3 milijarde eura i u ukupnome taj sektor sad uvjerljivo prednjači s udjelom većim od 40 posto.
Izravno zaduživanje tvrtki 'rasteretilo' je domaći bankovni sektor čiji je inodug smanjen petnaestak posto, s 10,2 na 8,7 milijardi eura.
Istodobno, inodug države je nastavkom orijentacije na domaće tržište stagnirao na oko 6,6 milijardi eura.
Slijedom svega, i banke i država znatno su smanjile svoje udjele u inozemnom dugu. Hoće li ova godina u strukturi donijeti značajnije promjene ostaje vidjeti.
Zbog općenito napetijeg stanja na financijskom tržištu u u smislu likvidnosti i kamatnih stopa, iz redova mirovinskih fondova ovih se dana moglo čuti kako bi država iduće izdanje obveznica trebala realizirati na stranom tržištu.
Time bi se, kažu omogućila konsolidacija stanja ponude i potražnje na tržištu. Slaba potražnja, odnosno veći traženi prinosi na domaćem terenu, očituju se u prvim tjednima ove godine i u kratkoročnom financiranju, zbog čega je ovaj tjedan Ministarstvo financija i odustalo od aukcije trezorskih zapisa.
Ukratko, ukupno složenija situacija na tržištu, s istodobnim usporavanjem rasta i većom inflacijom koja je izbila u prvi plan ekonomske i monetarne politike, mogla bi ove godine državu potaknuti da se u većoj mjeri ponovno vrati vanjskom tržištu, što je trenutno i jeftinije.
To što je i 'vani' situacija danas složenija nego prijašnjih godina, samo je razlog više da se ustraje na smanjivanju fiskalnog deficita, odnosno potrebama države za novim zaduživanjem. (Poslovni.hr)
|
|
|
|