|
|
 |
|
|
 |
03.12.2007.
Okrugli stol: Za ocjenu vanjske ranjivosti Hrvatske važna je ročnost ino duga
Kratkoročni vanjski dug predstavlja trećinu ukupnoga iznosa deviznih likvidnih sredstava svih banaka, što je dobra ocjena za Hrvatsku, navodi se u analizi HUB-a
Hrvatski vanjski dug koji je krajem listopada iznosio 30,9 mlrd eura ili 85,5% BDP-a tema je koja u tri, četiri posljednje godine zauzima vrlo atraktivan medijski prostor i zaokuplja pažnju i HNB-a i neovisnih analitičara i inozemnih institucija...
«Gdje prestaje oprez i počinje strah», naziv je najnovije HUB Analize, a pod istim je imenom u ponedjeljak održan okrugli stol s kojeg je poslana poruka kako dug jest visok i ne smije se ignorirati, no kako Hrvatska nije na rubu krize.
Smatrajući da se u Hrvatskoj o vanjskom dugu razgovara bez dovoljno kvalitetnih analiza HUB poziva na raspravu o tom problemu i ubuduće nastojeći, kako je rečeno, potaknuti istraživanja i analize te stručni dijalog.
Vanjska zaduženost je posljedica i izvedenica, a odgovore treba tražiti u konkurentnosti realnog sektora i vođenju fiskalne politike, rečeno je na skupu koji je organizirala Hrvatska udruga banaka.
«Omjer vanjskog duga i BDP-a strukturni je pokazatelj koji je pod utjecajem razine razvoja, veličine zemlje i financijskih integracija, odnosno članstva u monetarnoj uniji. Najniže omjere vanjske zaduženosti susrećemo u velikim i najmanje razvijenim gospodarstvima (Brazilu, Meksiku, Indoneziji... koji su obuhvaćeni analizom), a najveće u razvijenim ekonomijama koje su potpuno uključene u globalizacijske procese.
Kada je riječ o omjeru vanjskoga duga i BDP-a (85,4% u 2006. godini), Hrvatska se pokazuje kao tipična mala europska zemlja u razvoju koja ni po čemu ne odstupa od sličnih zemalja», spominje Velimir Šonje koji je za HUB priredio analizu.
Hrvatska, međutim, kako je pokazala analiza, ne stoji dobro promatrajući odnose prema izvozu. Hrvatska je pozicionirana bolje samo od Latvije i jasno je da je tu riječ o slabostima našeg izvoznog gospodarstva i malim green field ulaganjima.
Šonje je upozorio kako treba razlikovati strukturne indikatore od indikatora vanjske ranjivosti za koju je bitna ročnost te da neposredna ranjivost na financijske poremećaje zavisi o kratkoročnom, a ne o ukupnom vanjskom dugu.
Naglasio je dalje kako je kratkoročni vanjski dug banaka pojava koja se prvi put javila tek potkraj 2003. da bi do sve do 2006. rasla, a tijekom 2007. dolazi do smanjenja udjela kratkoročnog duga banaka u ukupnom vanjskom dugu.
«Ove godine bilježimo smanjenje udjela banaka i povećanje udjela poduzeća u vanjskom dugu. Izravno zaduživanje poduzeća u inozemstvu umjesto kod banaka u Hrvatskoj moglo bi smanjiti zarade i povećati rizike u zemlji», zaključak je analize.
|
Brojke su dobre za Hrvatsku - kratkoročni vanjski dug predstavlja trećinu ukupnoga iznosa deviznih likvidnih sredstava svih banaka (HNB-a i poslovnih banaka). Pokazatelji koji kombiniraju ročnost duga i njegovu pokrivenost deviznim likvidnim sredstvima uzimaju u obzir stabilnost izvora financiranja i deviznih potraživanja u uvjetima eventualne krize.
Takvi pokazatelji bolje reprezentiraju problem od standardnih pokazatelja vanjske zaduženosti. Stoga ne čudi da su u dosadašnjim istraživanjima financijskih kriza najbolju prognostičku moć pokazali indikatori koji su se zasnivali na konceptu kratkoročnoga duga, napominje se u analizi.
«Današnji okrugli stol je samo uvod u širu raspravu jer vanjski dug treba promatrati u sklopu ukupne ekonomije», kazao je Mladen Vedriš. Branimir Lokin je kazao kako bi i HNB trebalo uključiti te podsjetio kako središnja banka također radi analize o vanjskom dugu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|
|
 |
|
Ministarstvo financija izdalo 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa
|
|
|
Vujčić: Ne odgađati zaustavljanje rasta javnog duga
|
|
|
HGK: I dalje visok rast javnog duga na godišnjoj razini
|
|
|
Bruto inozemni dug dosegnuo 114,5 posto BDP-a
|
|
|
Bruto inozemni dug krajem srpnja 45,9 milijardi eura
|
|
|
Na kraju 2013. javni dug iznosio 75,7 posto BDP-a
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna
|
|
|
Vanjski dug pao za 554 mil. eura
|
|
|
Hrvatski javni dug 172,05 milijardi kuna
|
|
|
Hrvatski vanjski dug popeo se na 46,5 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države u travnju porastao 8%
|
|
|
Dug građana porastao za 510 milijuna kuna
|
|
|
Javni dug porastao na 48,5% BDP-a
|
|
|
Vanjski dug 45,9 mlrd eura
|
|
|
Vlada donijela odluku o izdavanju obveznica
|
|
|
RBA: Inozemni dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
RBA: Vanjski dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
MFIN: Javni dug krajem rujna 152,7 milijardi kuna
|
|
|
HNB oslobađa 700 mil. eura za spas državnog rejtinga
|
|
|
RBA: U iduće dvije godine očekujemo blagi pad vanjskog duga
|
|
|
RBA: U odnosu na lani inozemni dug niži 139 mil. eura
|
|
|
HNB: Krajem srpnja vanjski dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Samo za kamate u 2012. trebamo 2 mlrd. kn više
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju lipnja 145,1 mlrd kuna
|
|
|
HNB: Bruto inozemni dug 47,2 mlrd eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,2 mlrd kuna i 665 mil. eura
|
|
|
Hrvatski bruto inozemni dug krajem svibnja 47,49 mlrd eura
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju travnja 146 mlrd kuna
|
|
|
RBA: U travnju bruto inozemni dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izdala 1,5 mlrd kunskih i 600 mil. eurskih obveznica
|
|
|
Bruto inozemni dug iznad 47 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 15,3 mlrd kuna i 773 mil. eura
|
|
|
Izdanje euroobveznica RH u iznosu od 750 milijuna eura
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine 137,9 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug u siječnju 45,6 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem prošle godine 45,8 milijardi eura
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 43,8 mlrd eura
|
|
|
Vlada predviđa rast javnog duga u 2012. na 50 posto BDP-a
|
|
|
Dalić: Cilj nam je ostati među manje zaduženima
|
|
|
Inozemni dug krajem listopada 43,16 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,4 mlrd kuna i 1,23 mlrd eura
|
|
|
Dug opće države 40,7 posto BDP-a
|
|
|
MFIN: Državni dug krajem kolovoza 135,9 milijardi kuna
|
|
|
RBA: Hrvatski javni dug dosegnuo 58 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,8 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem kolovoza 43,7 mlrd eura
|
|
|
Stojić: Javni će dug do 2013. iznositi 80% BDP-a
|
|
|
Inozemni dug krajem srpnja dosegnuo 97% BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,5 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: U 2011. trebamo još 31 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,4 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Ministarstvo financija: Javni dug 53,5 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 23 mlrd kuna
|
|
|
Dug opće države krajem travnja 120,5 milijardi kuna
|
|
|
Inozemni dug na kraju svibnja 44,4 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug 52,5 posto BDP-a
|
|
|
RBA: Nastavak pada inozemnog duga
|
|
|
Vlada se zadužuje za još 13,3 milijarde kuna
|
|
|
Guverner Rohatinski: Deficit države 6,4% BDP-a
|
|
|
Business.hr: Šuker izdaje nove obveznice vrijedne 4,5 mlrd kuna
|
|
|
Analiza HNB-a: Dug stanovništva preko 40% BDP-a
|
|
|
Institut za javne financije: Strelovit rast javnog duga
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske 42,4 mlrd eura
|
|
|
HNB: Država se kod banaka u ožujku zadužila za 1,9 mlrd kuna
|
|
|
Hypo: Do kraja godine državi treba 2 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug krajem prošle godine 50,4% BDP-a
|
|
|
RBA Analize: Javni dug 50 posto BDP-a
|
|
|
HNB: Na kraju siječnja inodug niži 600 milijuna eura
|
|
|
PBZ Analize: Javni dug i državna jamstva na 50% BDP-a
|
|
|
Hrvatski vanjski dug 44 milijarde eura
|
|
|
RBA: Javni dug Hrvatske 161,6 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,3 mlrd kuna i 1,48 mlrd eura
|
|
|
Dun & Bradstreet: Vanjski dug predstavlja sve veći problem
|
|
|
Inozemni dug 42,8 mlrd eura
|
|
|
HUB: Problema s (re)financiranjem vanjskog duga 2010. neće biti!
|
|
|
Krajem 2009. dospijeva više od 3 mlrd eura inozemnog duga
|
|
|
Moguće zaduživanje države u dolarima i eurima
|
|
|
Inozemni dug 40,8 mlrd eura
|
|
|
Eksplozija javnog duga do 2012.
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 20 mlrd kuna
|
|
|
Početkom 2010. država mora vratiti više od milijardu eura
|
|
|
Po pitanju duga Hrvatska ipak u boljem položaju od Grčke
|
|
|
Banke: Inodug najveći prema vlasnicima
|
|
|
Vanjski dug 39,9 mlrd eura
|
|
|
Država ima dobru poziciju za inozemno zaduživanje
|
|
|
Inozemni dug premašio 39 milijardi eura
|
|
|
Država se vani mora zadužiti za barem 1,5 mlrd eura
|
|
|
Inozemni dug 38,3 milijarde eura
|
|
|
Vlada od domaćih banaka uzela kredit od 750 milijuna eura
|
|
|
Građani ušli u recesiju s 18 mlrd eura dugova
|
|
|
Šuker: Država će se zadužiti u inozemstvu
|
|
|
Država od šest banaka posuđuje mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem listopada 114,5 mlrd kuna
|
|
|
Šuker najavio rebalans za drugi kvartal
|
|
|
Inozemni dug na kraju listopada 37,7 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug 36 milijardi eura
|
|
|
Banke državi daju zajam od 5,12 mlrd kuna
|
|
|
Svaki Hrvat bankama duguje 27 tisuća kuna
|
|
|
Svaki treći građanin u 2009. ulazi s dugom
|
|
|
Vanjski dug krajem kolovoza 35,4 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska fokusirana na refinanciranje dugova
|
|
|
Dvostruko manje kredita preko ljeta
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjen na 9,73 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug 35,4 milijarde eura
|
|
|
Hitno regulirati osobne stečajeve
|
|
|
Kratkoročni dug države blago smanjen na 10,9 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjio se na 11 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,1 mlrd kuna
|
|
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura
|
|
|
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
|
|
|
Kratkoročni dug države i dalje 12 milijardi kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem ožujka 112,1 milijarda kuna
|
|
|
Hrvatska dužna više od 34 milijarde eura
|
|
|
Prema novoj regulativi izvještavanja ino dug narastao na 33,4 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
|
|
|
Dug središnje države 111,8 mlrd kuna krajem 2007.
|
|
|
Primorac: Cijena nafte od 100 dolara Hrvatskoj donosi dva posto inflacije
|
|
|
Inozemni dug 32,9 mlrd eura krajem 2007.
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 31,9 milijardi eura
|
|
|
Sanader: Šuker je bio prije Rohatinskog
|
|
|
Na kraju studenog ukupni inozemni dug 31,92 milijarde eura
|
|
|
Ministar financija Šuker s bankarima
|
|
|
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
|
|
|
Inozemni dug 31,4 mlrd eura krajem listopada
|
|
|
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
|
|
|
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
|
|
|
Financijska imovina stanovnika Hrvatske premašit će godišnji BDP zemlje
|
|
|
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
|
|
|
HNB: Kreditnu krizu nećemo dopustiti
|
|
|
Ukupni javni dug 118,1 milijardu kuna
|
|
|
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
|
|
|
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
|
|
|
Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura
|
|
|
MFIN: Krajem lipnja ukupni javni dug 119 milijardi kuna
|
|
|
Tijekom svibnja smanjenje javnog duga
|
|
|
HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga
|
|
|
Premijer Sanader na Gospodarskom forumu
|
|
|
Inozemni dug krajem lipnja 30,6 mlrd eura
|
|
|
Zdravstvo, agrar i zaposleni najveći su dobitnici rebalansa proračuna
|
|
|
Krajem prvog tromjesečja dug središnje države 88,3 milijarde kuna
|
|
|
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
|
|
|
Analitičari SG Splitske banke predviđaju fiskalni deficit u 2007. na 3,5% BDP-a
|
|
|
Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura
|
|
|
Usporavanje rasta inozemnog duga
|
|
|
Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca
|
|
|
NHS: Građani u svibanj ulaze s kreditnom zaduženosti većom od 100 milijardi kuna
|
|
|
Rohatinski: Hrvatska ima nisku razvojnu efikasnost korištenja novca
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske porastao na 29,4 milijarde eura
|
|
|
Udio javnog duga u BDP-u 49,5 posto
|
|
|
Ukupni javni dug lani 50,3% BDP-a
|
|
|
Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 mlrd. eura
|
|
|
Dug opće države u studenom 123,7 milijardi kuna
|
|
|
Udio duga stanovništva u BDP-u u 4,5 godine udvostručen na 38%
|
|
|
Rohatinski u Eukonomistu: Što je veći dug, veća je i opasnost
|
|
|
Na kraju studenog vanjski dug 28,3 mlrd eura
|
|
|
Dug opće države u listopadu smanjen na 123,57 mlrd kuna
|
|
|
Rast inozemnog duga tijekom listopada na 27,7 mlrd eura
|
|
|
Državni dug 124,6 milijardi kuna krajem rujna
|
|
|
Na kraju kolovoza dug opće države 123,1 milijardi kuna
|
|
|
Dug opće države 122,37 mlrd kuna krajem srpnja
|
|
|
Savjet HNB-a: smanjen inozemni dug
|
|
|
Dug opće države krajem polugodišta 122 milijarde kuna
|
|
|
Slovenija zadužena kao bivša Jugoslavija
|
|
|
|