07.01.2010.
Inozemni dug 42,8 mlrd eura
Prema posljednjim podacima HNB-a inozemni je dug dosegnuo 93,9% BDP-a, a dinamika njegova rasta se ubrzala i u 2009. je porastao za 3,4 milijarde eura
Treće tromjesečje prošle godine donijelo je nastavak rasta ukupnog inozemnog duga koji je prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke dosegnuo 42,8 milijardi eura, odnosno 93,9% BDP-a.
Tako je promatrana veličina u prošloj godini porasla 3,4 milijarde eura, prenose analitičari RBA u dnevnim financijskim vijestima. Posljednja dva mjeseca dinamika rasta se ubrzala što pokazuje mjesečni rast inozemnog duga za nešto više od 1 milijardu eura.
Podsjetimo, guverner HNB-a Željko Rohatinski u tradicionalnom novogodišnjem intervjuu magazinu Banka upozorio je da će inozemni dug, nastavi li se Hrvatska zaduživati ovim tempom, do kraja 2010. dosegnuti razinu bruto domaćeg proizvoda. "To ne samo da može izazvati podozrivost stranih investitora već i dodatno povećati ranjivost zemlje na potencijalne nove vanjske i unutarnje šokove", istaknuo je Rohatinski.
|
Mjesečnom rastu inozemnog duga najviše je pridonio rast inozemnih ulaganja (8,2%) i rast ostalih domaćih sektora, koji se sastoje uglavnom od trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR (3,2%).
Inozemni dug kategorije ostali sektori (to su uglavnom trgovačka društva), koji ima najveći udio u ukupnom inozemnom dugu (50,1%), na kraju rujna je iznosio 21,4 milijardi eura.
Drugi po veličini udio u vanjskom dugu pripada bankama (23,9%), no u usporedbi s početkom godine taj je udio značajno smanjen (u siječnju je iznosio 26,1%). U odnosu na rujan 2008. godine ukupna inozemna zaduženost veća je 6,5 milijardi eura ili 18% pri čemu je rastu najviše pridonijelo povećanje duga banaka, i to za 28,4%.
U odnosu na 2008. godinu kategorija ostalih sektori znatno je usporila rast inozemne zaduženosti. Tako je u spomenutoj godini prosječna stopa rasta iznosila 54,8%, dok je u prvih devet mjeseci 2009. godine iznosila 16,4%.
Na kraju rujna dug države (koji obuhvaća središnju državu, fondove i lokalnu državu) bio je za 1,3 milijuna eura manji nego na kraju kolovoza, dok se u odnosu na kraj prošle godine smanjio za gotovo 60 milijuna eura.
Udio duga države u ukupnom vanjskom dugu posljednjih je godina u konstantnom opadanju pa trenutno sudjeluje s 9,6%, dok se 2002. godine taj udio kretao oko 40%. Ipak, s drugim prošlogodišnjim izlaskom države na međunarodna tržišta kapitala te povećanim potrebama za refinanciranjem obveza u prvom tromjesečju 2010. možemo očekivati povećanje udjela duga države u strukturi ukupnog duga.
Udio inozemnog duga u BDP-u, unatoč usporavanju rasta, u skladu s kontrakcijom gospodarstva od 6%, trebao bi dosegnuti u 2009. 94,7% BDP-a. Slične trendove očekujemo i tijekom 2010., dakle umjereni rast duga uz istovremeni rast udjela duga u BDP-u. (Bankamagazin)
|
|
 |
|