13.11.2007.
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
Udio vanjskog duga u BDP-u Hrvatske krajem godine bi mogao iznositi oko 85,5%
U 2007. godini ostvareni su odgovarajući rezultati u usporavanju rasta kredita i vanjskog duga, istaknuo je u utorak guverner središnje banke Željko Rohatinski tijekom svojeg redovnog 'prednovogodišnjeg' obraćanja novinarima.
Krajem listopada vanjski dug je dosegnuo iznos od 30,9 mlrd eura što je desetak posto više nego godinu dana ranije, a u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) očekuju da će se takav trend nastaviti i u posljednja dva mjeseca ove godine. Tako bi udio vanjskog duga u BDP-u Hrvatske krajem godine mogao iznositi oko 85,5% što predstavlja stabilizaciju rasta tog udjela.
Naime, u HNB-u očekuju kako će ovogodišnji gospodarski rast Hrvatske iznositi 5,9%, za razliku od lanjskih 4,8%, dok bi prosječna inflacija mogla dosegnuti stopu od oko 2,8%.
Lani je vanjski dug porastao za 13%, a u središnjoj banci očekuju da će do kraja ove godine on dosegnuti iznos od 32,3 mlrd eura.
Što se tiče stabilizacije rasta kredita, iako je u rujnu i listopadu zabilježena mjesečna stopa rasta kredita od 1%, u HNB ističu kako se vide efekti uvođenja novih mjera sredinom ove godine. Naime, do kraja lipnja prosječna mjesečna stopa rasta kredita iznosila je 1,4%, a od srpnja ona iznosi 0,6%.
Kako bi i dalje hladila rast kredita, a uzimajući u obzir nove okolnosti na bankarskom tržištu (primjerice rast aktivnih kamatnih stopa banaka te povrat upisanih blagajničkih zapisa iz 2007. godine) središnja će banka nastaviti sa sadašnjim smjerom monetarne politike i iduće godine, dodatno prilagođavajući neke mjere kojima nastoji usporiti kreditni rast.
Tako će, na primjer, propisati odnos između maksimalno dozvoljene stope rasta plasmana banaka i odgovarajuće razine adekvatnosti kapitala korigirane za udio sekundarnih izvora u strukturi pasive banaka. Osnovna ideja ove mjere je da će brži rast plasmana banaka tražiti i veću adekvatnost kapitala, iznad zakonski propisanog minimuma od 10%. Time bi se trebalo potencirati financiranje banaka kroz kapital i depozite stanovništva, a ne kroz zaduživanje.
Uz to, kako bi dodatno ograničila motiviranost banaka za odobravanjem potencijalno rizičnijih, ali profitabilnijih kredita (pošto se veća poduzeća sve više okreću direktnom zaduživanju u inozemstvu čime domaćim bankama ostaje manja potražnja za kreditima od strane tih, 'sigurnijih', kompanija), središnja banka će povisiti pondere za valutno inducirani kreditni rizik.
Konkretno, adekvatnost kapitala koju će morati ispunjavati banke za kredite koji u sebi sadrže i valutni rizik će biti povišena.
|
HNB će povisiti i propisani obvezni upis obveznih blagajničkih zapisa sa 50% na 75% prekoračenja dozvoljenog rasta plasmana banaka te smanjiti kamatnu stopu koju isplaćuje na obvezne blagajničke zapise sa 0,75% na 0,25% čime će pokušati dodatno destimulirati korištenje vanjskih izvora kreditnog rasta domaćih banaka. (Bankamagazin)
|
|
|
|