03.11.2010.
Rohatinski: U 2011. trebamo još 31 mlrd kuna
Očekuje nas sve skuplje zaduživanje, a tržišta će nas sve podozrivije gledati. No, kako novca u svijetu ima mnogo, nekome ga moraju prodati, pa će ga prodati nama, ističe guverner Željko Rohatinski u razgovoru za Novi list
Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ustvrdio je nedavno kako nam je u jeku krize zaprijetio moratorij na inozemne obveze, a sada se, kazao je, ponovno pokušavamo vratiti starom obrascu, što nam svijet više neće dopustiti.
Na pitanje, gdje je, dakle, ta granica o kojoj govori, a iznad koje će nam financijska tržišta ponovno reći 'dosta', Rohatinski za Novi list kaže da to nitko ne može znati, ali da je činjenica da je likvidnost na financijskim tržištima sada visoka, novca opet ima i relativno se lako zadužiti. I upravo u tome, kaže, leži opasnost da nastavimo po starom.
"Dvije su potencijalne opasnosti ili štete. Prva je da ako se zadužimo, s time rastu i troškovi servisiranja duga, a kako ekonomija praktički stagnira, nismo u mogućnosti postojeći dug servisirati iz novostvorene vrijednosti. Iz državnog sektora, međutim, samo govore mogu li se zadužiti ili ne, dok se o troškovima tog zaduživanja ne govori. Druga opasnost leži u tome kako nas percipiraju financijska tržišta. Naš je rejting na samoj granici. Tržištima doduše nije u interesu da nas 'ruše', upravo stoga što im je potreban kupac za njihov novac, ali kako sve ostale zemlje u EU vode politiku rezova i niske potrošnje, onda naše ponašanje, blago rečeno, neće proći nezamijećeno, niti prolazi" priča Rohatinski za Novi list.
Na opasku da je iduća godina izborna, pa je 'iskušenje' zapadanja u nove dugove tim veće, Rohatinski kaže da informaciju o proračunu za iduću godinu nema, ali pretpostavlja da će, ako u Vladi zamrzu rashode, uz prihode 'kakvi ispadnu', deficit biti na razini ovogodišnjeg.
"Očekuje nas sve skuplje zaduživanje, a tržišta će nas sve podozrivije gledati." No, kako novca u svijetu ima mnogo, nekome ga moraju prodati, pa će ga prodati nama, ističe guverner, dodajući da su projekcije HNB-a o potrebi financiranja za 2011. na razini 31 milijarde kuna, što se poklapa s projekcijama Ministarstva financija.
To je manje od ovogodišnjih potreba koje se, prema HNB-u, ukupno kreću oko 44,7 milijardi kuna, a što, napominje guverner, uključuje i zaduženje od 750 milijuna eura do kraja ove godine za otplatu obveznice koja na naplatu dospijeva u ožujku 2011.
Potreba financiranja u 2011. tako je negdje na razini iz 2009. dok je primjerice u 2008. iznosila znatno manje, oko 16,5 milijardi kuna. (Novi list / Bankamagazin)
|
|
|
|