13.01.2009.
Inozemni dug na kraju listopada 37,7 milijardi eura
U odnosu na kraj 2007. dug je povećan za 4,4 milijarde eura, od čega čak 3,4 milijarde otpada na trgovačka društva
Ukupni hrvatski bruto inozemni dug na kraju listopada prošle godine iznosio je gotovo 37,7 milijardi eura, a tijekom prvih deset mjeseci 2008. povećan je za 4,4 milijarde eura ili za 13,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke.
Taj je rast uglavnom posljedica nastavka snažnog inozemnog zaduživanja trgovačkih društava koja su u tom razdoblju povećala svoj vanjski dug za 3,4 milijarde eura.
Sektor države povećao je svoj ino dug za 248 milijuna eura, dok je istodobno kod poslovnih banaka zabilježeno blago smanjenje inozemnog duga, za 65,5 milijuna eura, u odnosu na kraj 2007.
Uz to na povećanje stanja inozemnog duga izraženog u eurima na kraju listopada 2008. značajno su utjecale i međuvalutne promjene (0,7 milijardi eura) uzrokovane slabljenjem eura prema američkom dolaru i švicarskom franku, osobito u listopadu, napominju analitičari središnje banke u danas objavljenom Biltenu HNB-a.
Vanjski dug ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačka društva) na kraju prošlogodišnjeg listopada iznosio je 17,16 milijardi eura, što je za 3,4 milijarde eura ili nominalno za 25 posto više nego na kraju 2007.
Udio ostalih domaćih sektora u ukupnom inozemnom dugu RH povećan je sa 41,2 posto na kraju 2007. na 45,5 posto na kraju listopada prošle godine.
Tijekom prvih deset mjeseci 2008. nastavio je rasti i dug s osnove izravnih ulaganja. Tako su dužničke obveze s te osnove povećane u prvih deset mjeseci 2008. za 803 milijuna eura te su krajem listopada iznosile 4,7 milijardi eura ili 12,5 posto ukupnog duga.
Dug sektora države, koji obuhvaća središnju državu, republičke fondove, HBOR i lokalnu državu, povećao se u prvih deset mjeseci 2008. u odnosu na kraj prethodne godine za 248 milijuna eura te je na kraju listopada iznosio 6,97 milijardi eura.
Udio države u ukupnom ino dugu smanjen je sa 20,2 posto krajem 2007. na 18,5 posto krajem listopada prošle godine.
Rast duga države, navode iz HNB-a, generirali su republički fondovi, poglavito HAC, te HBOR, kojem je početkom lipnja odobren sindicirani kredit u iznosu od 230 milijuna eura. Istodobno je središnja država u prvih deset mjeseci 2008. smanjila svoje obveze prema inozemstvu, ponajviše zahvaljujući lipanjskoj otplati samurajskih obveznica te redovitim otplatama obveza Londonskom i Pariškom klubu.
|
Poslovne su banke pak u prvih deset mjeseci 2008., za razliku od ostalih domaćih sektora i države, blago smanjile svoje inozemne obveze, za 66 milijuna eura u usporedbi sa stanjem na kraju 2007.
Inozemni dug banaka na kraju listopada lani iznosio je 8,85 milijardi eura, što je za 0,7 posto manje nego na kraju prethodne godine.
Podaci HNB-a pokazuju da je u listopadu, u odnosu na mjesec prije, inozemni dug porastao za 1,5 milijardi eura. U tom su rastu sa 906 milijuna eura zastupljene banke, 458 milijuna ostali domaći sektori te sa 100 milijuna eura sektor države, dok se na izravna ulaganja odnosi povećanje za 63 milijuna eura.
Banke su, nakon izrazitog smanjenja inozemnog duga u prvih devet mjeseci (za 1,0 milijardu eura), potaknutog mjerama monetarne politike, dokapitalizacijama u prvom polugodištu i deviznim priljevima od turizma u ljetnim mjesecima, u listopadu značajno povećale svoje inozemne obveze ne bi li nadomjestile naglo povlačenje depozita stanovništva, navode analitičari HNB-a.
Dodaju da su, promatrano prema instrumentima, najviše porasle obveze s osnove gotovine i depozita te kratkoročnih kredita, i to uglavnom prema bankama majkama. (H)
|
|
 |
|