27.04.2010.
RBA Analize: Javni dug 50 posto BDP-a
Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 167,9 milijardi kuna, što je 50% BDP. U usporedbi s krajem 2008. godine to je rast od čak 22,8 milijardi kuna ili 15,7 posto
Posljednji raspoloživi podaci Ministarstva financija pokazuju da je u studenom prošle godine javni dug nastavio rasti, što se i očekivalo budući da je u spomenutom mjesecu država izdala dolarsku euroobveznicu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara te se nastavila praksa zaduživanja središnje države izdanjem trezorskih zapisa na domaćem tržištu novca, pišu u utorak RBA Analize.
Tako je ukupni dug opće države (koji uključuje dug središnje države, dug lokalne države te dug izvanproračunskih fondova) na kraju studenog 2009. dosegnuo 116,5 milijardi kuna i činio 35% BDP-a. Ovako definiran ukupni dug opće države veći je za 16,4 milijarde kuna ili 16,3% u odnosu na kraj 2008. godine.
Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 167,9 milijardi kuna, što je 50% BDP. U usporedbi s krajem 2008. godine to je rast od čak 22,8 milijardi kuna ili 15,7%.
Najznačajnija sastavnica javnog duga, ukupni dug središnje države (koji čini oko 65% ukupnog javnog duga), na kraju studenog je iznosio 109 milijardi kuna, što je za 15,6 milijardi kuna (16,7%) više nego na kraju 2008. godine.
Podaci HNB-a o iznosu duga središnje države na kraju siječnja ove godine pokazuju da je dug u prosincu i siječnju porastao za dodatnih 1,7 milijardi kuna te iznosi 110,7 milijardi kuna.
Jamstva Republike Hrvatske na kraju studenog su iznosila 37,3 milijarde kuna, što je 10,2% više nego na kraju 2008., dok je dug HBOR-a dosegnuo 13,8 milijardi kuna, što je 27,6% više u odnosu na kraj 2008.
Krajem 2008. godine i početkom 2009., kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen, unutarnja komponenta javnog duga bilježila je relativno snažan rast, što potvrđuje i nagli rast obveza po izdanim trezorskim zapisima krajem 2008. godine.
Tako je od kraja studenog 2008., kada su obveze po izdanim trezorskim zapisima bile ispod 10 milijardi kuna, dug u svega mjesec dana narastao na oko 17 milijardi kuna, nakon čega je trend rasta značajno usporen pa se do kraja studenog 2009. iznos obveza po izdanim trezorskim zapisima popeo na razine oko 20 milijardi kuna.
|
U ovoj godini očekujemo nastavak rasta javnog duga budući da će pad proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih kretanja u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza.
Osim toga, u prvom tromjesečju izdane su dvije nove obveznice na domaćem tržištu, a i mjere Vlade za oporavak gospodarstva mogle bi utjecati na povećanje javnog duga središnje države, a time i ukupni javni dug.
Najava da će država u prvoj polovini godine platiti svoja dugovanja te tako smanjiti nelikvidnost u gospodarstvu upućuje na zaključak kako bi se već u prvoj polovini godine država mogla zadužiti.
Budući da je likvidnost u sustavu na izuzetno visokoj razini, postoji mogućnost da će država barem dio svojih potreba financirati na domaćem tržištu. Osim toga, ne treba isključiti ni mogućnost aktiviranja izdanih državnih jamstava koja su u posljednje dvije godine imala značajan rast. (Bankamagazin)
|
|
|
|