22.06.2010.
Institut za javne financije: Strelovit rast javnog duga
Financiranje proračunskog manjka, ali i ostalih obveza, dovelo je od kraja 2008. do kraja 2009. do 18-postotnog rasta javnog duga, a zabrinjava činjenica da je dug denominiran u stranim valutama u godinu dana porastao 36%, piše Petar Sopek u novom broju newslettera Instituta za javne financije
Recesivni učinci u 2009. godini, zajedno sa zakašnjelim reakcijama fiskalne politike, doveli su do manjka u proračunu opće države od čak 11 milijardi kuna.
Financiranje tog manjka, ali i ostalih obveza, novim zaduživanjem dovelo je od kraja 2008. do kraja 2009. do 18-postotnog porasta javnog duga, a posebno zabrinjava povećanje duga denominiranoga u stranim valutama, koji je u godinu dana porastao za čak 36 posto, piše Petar Sopek u novom broju newslettera Instituta za javne financije "Proračunski deficit i javni dug“.
Fiskalna pozicija Hrvatske u razdoblju 2004.-2008. neprestano se poboljšavala smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.
Razlog tomu je proces fiskalne konsolidacije zbog kojega je od 2006. do 2008. došlo i do ostvarivanja primarnih proračunskih suficita. U tom je razdoblju ostvaren i visok gospodarski rast, što je u konačnici pridonijelo smanjenju udjela javnog duga u BDP-u.
S početkom 2009., kad hrvatsko gospodarstvo počinje ozbiljno potresati globalna financijska kriza, počinju se smanjivati proračunski prihodi, ali i povećavati rashodi te je ostvaren deficit od 3,2% BDP-a.
S obzirom na relativno visoko porezno opterećenje hrvatskih građana, očito je da bi se poboljšanjem efikasnosti porezne administracije, kao i smanjenjem sive ekonomije mogli ostvariti još bolji rezultati u prikupljanju prihoda, i to bez dodatnog opterećenja građana.
Smanjivanjem rashoda moglo bi se ostvariti i još veće smanjenje deficita, a time postupno i javnog duga.
U odnosu prema prosjeku zemalja EU, čini se da je Hrvatska u relativno povoljnoj situaciji. Javni dug na kraju 2009. upola je manji od prosjeka EU, no Hrvatska je još daleko nerazvijenija od prosjeka EU, što nam potvrđuje iznos BDP-a po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći.
Posebno zabrinjava iznos potencijalnog duga, koji je na kraju 2009. iznosio oko 15% BDP-a ili 50 milijardi kuna.
Stoga bi svakako trebalo voditi brigu i o razumnijem izdavanju državnih financijskih jamstava jer bi aktiviranje dijela postojećih jamstava ozbiljno poljuljalo državne financije, ali i utjecalo na drastično povećanje javnog duga, ističe Sopek.
Velika je prijetnja porastu javnog duga i valutna struktura. Krajem 2009. čak je 77 posto javnog duga bilo denominirano u stranim valutama, što znači da je veći dio duga izložen valutnom riziku.
Država bi u budućnosti trebala provoditi strategiju zaduživanja u domaćoj valuti ili barem pokušati umanjiti izloženost valutnom riziku korištenjem raznih financijskih instrumenata, zaključio je Sopek. (Bankamagazin)
|
|
|
|