|
|
|
|
09.12.2009.
HUB: Problema s (re)financiranjem vanjskog duga 2010. neće biti!
Agrokorov uspjeh u financiranju na inozemnom tržištu vjerojatno neće biti iznimka, procjenjuje se u novoj analizi Hrvatske udruge banaka u kojoj je anketirano šest glavnih ekonomista velikih banaka i u kojoj se izbjegava kolokvijalni pristup problemu vanjskog duga kroz njegov udio u BDP-u
Glavni ekonomisti velikih hrvatskih banaka optimistični su kad je u pitanju mogućnost refinanciranja vanjskog duga u inozemstvu u 2010. godini.
To je zaključak iz nove analize Hrvatske uduge bankara koja je problematiku hrvatskog vanjskog duga kao i njegov izračun istraživala prema drugačijoj metodologiji od one uobičajene koja težinu vanjskog duga procjenjuje kroz njegov udio u BDP-u.
"Omjer ukupnog vanjskog duga i BDP-a koji je u Hrvatskoj u najširoj upotrebi kada se procjenjuje problem duga prema inozemstvu, je jedna od najmanje preciznih metoda za ovu problematiku", ističe Hrvatska udruga bankara na početku istraživanja o hrvatskom vanjskom dugu u kojem su anketirani glavni ekonomisti velikih hrvatskih banaka.
|
Osim što im je posao da imaju pogled na cjelokupno gospodarstvo, ekonomisti banaka rade u institucijama čije će ponašanje izravno utjecati na mogucnost (re)financiranja 42,3 posto dospijeća vanjskoga duga u sljedećoj godini, navodi se u analizi HUB-a. Dodaju li se tome karticari i leasing kompanije, koji su klasificirani u ostale sektore, o vodecim bankovnim grupama izravno zavisi oko jedne polovice dospijeca u 2010.
Kako se navodi dalje u istraživanju, pitanja ekonomistima postavljena su nakon metodološki korigiranog iznosa vanjskog duga koji dospijeva Hrvatskoj u 2010.
Tako prema izračunu Udruge bankara ukupna projekcija otplate glavnice iznosi 11,1 milijardi eura plus 1 milijarda eura očekivanih otplata kamata za inozemni dug u 2010.
Glavno pitanje ekonomistima velikih banaka glasilo je: Hoće li se taj iznos vanjskog duga moći refinancirati u inozemstvu? Ako je suditi prema mišljenju ekonomista vodecih hrvatskih banaka, u idućoj godini ne treba očekivati probleme s (re)financiranjem tekućih dospijeća vanjskoga duga.
To znači da Agrokorov uspjeh u financiranju na inozemnom tržištu vjerojatno neće biti iznimka, procjenjuje se uanalizi.
Ekonomisti su najkonzervativniji kada je riječ o (re)financiranju kratkoročnoga duga banaka. Taj rezultat, navodi se u analizi, je vjerojatno posljedica dosegnutog limita kratkoročne izloženosti od strane banaka-majki prema bankama-kćerima koje posluju u Hrvatskoj.
Neki ekonomisti očekuju da će se jedan dio toga duga u sljedećoj godini početi pretvarati u kvalitetniji, dugoročni dug, pa po toj osnovi predviđaju njegovo smanjenje.
Kako vrhunac krize ostaje sve dalje iza nas, mogućnosti za normalizaciju ročne strukture izvora sredstava banaka rastu. Zbog toga je realno za očekivati povoljnu supstituciju ročnosti izvora sredstava u sljedećoj godini. Prema tome, ako je suditi prema očekivanjima ekonomista, vanjski će dug i dalje rasti, ali će se pozitivno promijeniti njegova ročna struktura.
|
Što se tiče uvjeta tj. prinosa uz koje će se odvijati ove promjene, ekonomisti ne očekuju velike promjene uvjeta međunarodnog kreditiranja za dužnike iz Hrvatske.
Isključuju ekstremne odgovore poput velikoga pada ili velikoga rasta kamatnih stopa. Dvojica ekonomista ne očekuju promjene, jedan očekuje blagi rast, no čak trojica predviđaju blagi pad stopa u sljedećoj godini.
Ekonomisti su u komentarima isticali da je glavni čimbenik njihovoga umjerenog optimizma u idućoj godini ubrzanje pristupa EU. S druge strane, među glavnim rizicima pristupa financiranju isticali su sve slabiji priljev izravnih stranih ulaganja. I to zbog različitih razloga: nekonkurentosti, nedostatnih poticaja za izravna ulaganja, svršetka ciklusa dokapitalizacija banaka i zastoja u privatizaciji.
U analizi se zaključuje da su i svijet i Hrvatska po svemu sudeći prošli najgori dio financijske krize,
međunarodni se tokovi kapitala normaliziraju, što ohrabruje.
Međutim, upozoravaju bankari, strukturni problemi ostaju. Iako će u sklopu vjerojatno ubrzanog pristupanja EU Hrvatska uživati blagonaklonost financijskih tržišta, to ne znači da se može opustiti i zaboraviti na strukturne boljke zbog kojih je ova kriza u Hrvatskoj vec do sada produbljena i produžena. (Bankamagazin)
|
|
|
|
|
|
|
Ministarstvo financija izdalo 1,5 milijardi eura trezorskih zapisa
|
|
|
Vujčić: Ne odgađati zaustavljanje rasta javnog duga
|
|
|
HGK: I dalje visok rast javnog duga na godišnjoj razini
|
|
|
Bruto inozemni dug dosegnuo 114,5 posto BDP-a
|
|
|
Bruto inozemni dug krajem srpnja 45,9 milijardi eura
|
|
|
Na kraju 2013. javni dug iznosio 75,7 posto BDP-a
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine dosegnuo 220,2 milijarde kuna
|
|
|
Vanjski dug pao za 554 mil. eura
|
|
|
Hrvatski javni dug 172,05 milijardi kuna
|
|
|
Hrvatski vanjski dug popeo se na 46,5 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države u travnju porastao 8%
|
|
|
Javni dug porastao na 48,5% BDP-a
|
|
|
Vanjski dug 45,9 mlrd eura
|
|
|
Vlada donijela odluku o izdavanju obveznica
|
|
|
RBA: Inozemni dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
RBA: Vanjski dug će ove godine vrlo umjereno rasti
|
|
|
MFIN: Javni dug krajem rujna 152,7 milijardi kuna
|
|
|
HNB oslobađa 700 mil. eura za spas državnog rejtinga
|
|
|
RBA: U iduće dvije godine očekujemo blagi pad vanjskog duga
|
|
|
RBA: U odnosu na lani inozemni dug niži 139 mil. eura
|
|
|
HNB: Krajem srpnja vanjski dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Samo za kamate u 2012. trebamo 2 mlrd. kn više
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju lipnja 145,1 mlrd kuna
|
|
|
HNB: Bruto inozemni dug 47,2 mlrd eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,2 mlrd kuna i 665 mil. eura
|
|
|
Hrvatski bruto inozemni dug krajem svibnja 47,49 mlrd eura
|
|
|
RBA: Dug opće države na kraju travnja 146 mlrd kuna
|
|
|
RBA: U travnju bruto inozemni dug 46,9 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska izdala 1,5 mlrd kunskih i 600 mil. eurskih obveznica
|
|
|
Bruto inozemni dug iznad 47 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 15,3 mlrd kuna i 773 mil. eura
|
|
|
Izdanje euroobveznica RH u iznosu od 750 milijuna eura
|
|
|
Javni dug na kraju prošle godine 137,9 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug u siječnju 45,6 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem prošle godine 45,8 milijardi eura
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 43,8 mlrd eura
|
|
|
Vlada predviđa rast javnog duga u 2012. na 50 posto BDP-a
|
|
|
Dalić: Cilj nam je ostati među manje zaduženima
|
|
|
Inozemni dug krajem listopada 43,16 milijardi eura
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,4 mlrd kuna i 1,23 mlrd eura
|
|
|
Dug opće države 40,7 posto BDP-a
|
|
|
MFIN: Državni dug krajem kolovoza 135,9 milijardi kuna
|
|
|
RBA: Hrvatski javni dug dosegnuo 58 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,8 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
HNB: Inozemni dug krajem kolovoza 43,7 mlrd eura
|
|
|
Stojić: Javni će dug do 2013. iznositi 80% BDP-a
|
|
|
Inozemni dug krajem srpnja dosegnuo 97% BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,5 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: U 2011. trebamo još 31 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 14,4 mlrd kuna i 1,2 mlrd eura
|
|
|
Ministarstvo financija: Javni dug 53,5 posto BDP-a
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 23 mlrd kuna
|
|
|
Dug opće države krajem travnja 120,5 milijardi kuna
|
|
|
Inozemni dug na kraju svibnja 44,4 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug 52,5 posto BDP-a
|
|
|
RBA: Nastavak pada inozemnog duga
|
|
|
Vlada se zadužuje za još 13,3 milijarde kuna
|
|
|
Guverner Rohatinski: Deficit države 6,4% BDP-a
|
|
|
Business.hr: Šuker izdaje nove obveznice vrijedne 4,5 mlrd kuna
|
|
|
Institut za javne financije: Strelovit rast javnog duga
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske 42,4 mlrd eura
|
|
|
HNB: Država se kod banaka u ožujku zadužila za 1,9 mlrd kuna
|
|
|
Hypo: Do kraja godine državi treba 2 mlrd eura
|
|
|
RBA: Javni dug krajem prošle godine 50,4% BDP-a
|
|
|
RBA Analize: Javni dug 50 posto BDP-a
|
|
|
HNB: Na kraju siječnja inodug niži 600 milijuna eura
|
|
|
PBZ Analize: Javni dug i državna jamstva na 50% BDP-a
|
|
|
Hrvatski vanjski dug 44 milijarde eura
|
|
|
RBA: Javni dug Hrvatske 161,6 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 12,3 mlrd kuna i 1,48 mlrd eura
|
|
|
Dun & Bradstreet: Vanjski dug predstavlja sve veći problem
|
|
|
Inozemni dug 42,8 mlrd eura
|
|
|
Krajem 2009. dospijeva više od 3 mlrd eura inozemnog duga
|
|
|
Moguće zaduživanje države u dolarima i eurima
|
|
|
Inozemni dug 40,8 mlrd eura
|
|
|
Eksplozija javnog duga do 2012.
|
|
|
Kratkoročni dug države veći od 20 mlrd kuna
|
|
|
Početkom 2010. država mora vratiti više od milijardu eura
|
|
|
Po pitanju duga Hrvatska ipak u boljem položaju od Grčke
|
|
|
Banke: Inodug najveći prema vlasnicima
|
|
|
Vanjski dug 39,9 mlrd eura
|
|
|
Država ima dobru poziciju za inozemno zaduživanje
|
|
|
Inozemni dug premašio 39 milijardi eura
|
|
|
Država se vani mora zadužiti za barem 1,5 mlrd eura
|
|
|
Inozemni dug 38,3 milijarde eura
|
|
|
Vlada od domaćih banaka uzela kredit od 750 milijuna eura
|
|
|
Mesić: Treba razvijati gospodarsku diplomaciju
|
|
|
Šuker: Država će se zadužiti u inozemstvu
|
|
|
Država od šest banaka posuđuje mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem listopada 114,5 mlrd kuna
|
|
|
Šuker najavio rebalans za drugi kvartal
|
|
|
Inozemni dug na kraju listopada 37,7 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug 36 milijardi eura
|
|
|
Banke državi daju zajam od 5,12 mlrd kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem kolovoza 35,4 mlrd eura
|
|
|
Hrvatska fokusirana na refinanciranje dugova
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjen na 9,73 mlrd kuna
|
|
|
Inozemni dug 35,4 milijarde eura
|
|
|
Kratkoročni dug države blago smanjen na 10,9 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države smanjio se na 11 mlrd kuna
|
|
|
Kratkoročni dug države 11,1 mlrd kuna
|
|
|
Bruto inozemni dug RH na kraju svibnja 35 milijardi eura
|
|
|
Poduzeća se manje zadužuju u inozemstvu
|
|
|
Kratkoročni dug države i dalje 12 milijardi kuna
|
|
|
Vanjski dug krajem svibnja dosegnuo 34,9 mlrd eura
|
|
|
Dug središnje države krajem ožujka 112,1 milijarda kuna
|
|
|
Hrvatska dužna više od 34 milijarde eura
|
|
|
Prema novoj regulativi izvještavanja ino dug narastao na 33,4 milijarde eura
|
|
|
Vanjskotrgovinski deficit do kraja veljače 12,4 milijarde kuna
|
|
|
Primorac: Cijena nafte od 100 dolara Hrvatskoj donosi dva posto inflacije
|
|
|
Inozemni dug 32,9 mlrd eura krajem 2007.
|
|
|
Inozemni dug krajem studenog 31,9 milijardi eura
|
|
|
Sanader: Šuker je bio prije Rohatinskog
|
|
|
Na kraju studenog ukupni inozemni dug 31,92 milijarde eura
|
|
|
Ministar financija Šuker s bankarima
|
|
|
Inodug lani dosegnuo 32,61 milijardu eura
|
|
|
Inozemni dug 31,4 mlrd eura krajem listopada
|
|
|
U 11 mjeseci iznos odobrenih kredita porastao za 24 mlrd kuna
|
|
|
Belošević-Matić: Prekretnica prema održivom rastu
|
|
|
Okrugli stol: Za ocjenu vanjske ranjivosti Hrvatske važna je ročnost ino duga
|
|
|
MMF: Nova vlada treba zaoštriti fiskalnu politiku
|
|
|
Stabiliziran rast udjela vanjskog duga u BDP-u
|
|
|
HNB: Kreditnu krizu nećemo dopustiti
|
|
|
Ukupni javni dug 118,1 milijardu kuna
|
|
|
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
|
|
|
Savjet HNB-a: Gospodarski rast uz stagnaciju inoduga
|
|
|
Na kraju prvog polugodišta inozemni dug 30,76 milijardi eura
|
|
|
MFIN: Krajem lipnja ukupni javni dug 119 milijardi kuna
|
|
|
Tijekom svibnja smanjenje javnog duga
|
|
|
HNB: Hrvatska krajem 2006. prvi put među zemljama visoko opterećenim otplatama inozemnog duga
|
|
|
Premijer Sanader na Gospodarskom forumu
|
|
|
Inozemni dug krajem lipnja 30,6 mlrd eura
|
|
|
Zdravstvo, agrar i zaposleni najveći su dobitnici rebalansa proračuna
|
|
|
Krajem prvog tromjesečja dug središnje države 88,3 milijarde kuna
|
|
|
Inozemni dug krajem ožujka 29,6 milijardi eura
|
|
|
Analitičari SG Splitske banke predviđaju fiskalni deficit u 2007. na 3,5% BDP-a
|
|
|
Usporavanje inoduga - u travnju smanjenje za 190 milijuna eura
|
|
|
Usporavanje rasta inozemnog duga
|
|
|
Građani se zadužili za 5 milijardi kuna u prva tri mjeseca
|
|
|
NHS: Građani u svibanj ulaze s kreditnom zaduženosti većom od 100 milijardi kuna
|
|
|
Rohatinski: Hrvatska ima nisku razvojnu efikasnost korištenja novca
|
|
|
Inozemni dug Hrvatske porastao na 29,4 milijarde eura
|
|
|
Udio javnog duga u BDP-u 49,5 posto
|
|
|
Ukupni javni dug lani 50,3% BDP-a
|
|
|
Ukupni inozemni dug lani povećan za 3,5 mlrd. eura
|
|
|
Dug opće države u studenom 123,7 milijardi kuna
|
|
|
Udio duga stanovništva u BDP-u u 4,5 godine udvostručen na 38%
|
|
|
Rohatinski u Eukonomistu: Što je veći dug, veća je i opasnost
|
|
|
Na kraju studenog vanjski dug 28,3 mlrd eura
|
|
|
Rohatinski: HNB neće odustati od mjera ograničenja rasta kredita
|
|
|
Dug opće države u listopadu smanjen na 123,57 mlrd kuna
|
|
|
Dalić: Prošlogodišnji gospodarski rast oko 5%
|
|
|
Rast inozemnog duga tijekom listopada na 27,7 mlrd eura
|
|
|
Stojić, HAAB: Vanjski dug na 84,2 posto BDP-a krajem 2006.
|
|
|
Državni dug 124,6 milijardi kuna krajem rujna
|
|
|
Rast BDP-a 4,6 posto
|
|
|
Tijekom rujna povećanje vanjskog duga na 27,06 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug RH krajem kolovoza 26,8 milijardi eura
|
|
|
Vanjski dug u srpnju smanjen na 27,18 milijardi eura
|
|
|
Savjet HNB-a: smanjen inozemni dug
|
|
|
Slovenija zadužena kao bivša Jugoslavija
|
|
|
Raste hrvatski vanjski dug
|
|
|
|