16.05.2011.
Inozemni dug u siječnju 45,6 mlrd eura
U ovoj bi se godini rast inozemnog duga trebao ponešto ubrzati u skladu s oporavkom gospodarstva, navode analitičari RBA u svojoj analizi
U siječnju je nastavljena stagnacija inozemnog zaduživanja. Prema podacima HNB-a bruto inozemni dug je u spomenutom mjesecu iznosio 45,6 milijardi eura, što je 0,3 posto manje nego na kraju 2010., dok na godišnjoj razini vanjski dug i dalje bilježi blagu stopu rasta, +3,6 posto, pišu analitičari RBA u Dnevnim financijskim vijestima.
Promatrajući strukturu rasta inozemnog duga po sektorima, vidljivo je da javni sektor bilježi mjesečni pad inozemnog duga, dok privatni sektor bilježi njegov rast.
Vanjski dug ostalih sektora, koje čine uglavnom trgovačka društva, na kraju siječnja se popeo na gotovo 22 milijarde eura te čini više od 48 posto ukupnog inozemnog duga.
Među trgovačkim društvima rast je predvođen snažnijim zaduživanjem privatnih poduzeća, čiji je inozemni dug porastao za 2,5 posto. Dug banaka i države zabilježio je blagi pad na mjesečnoj razini i smanjenje udjela u ukupnom dugu.
Na kraju siječnja ukupni je vanjski dug banaka iznosio 10,6 milijardi eura, a države 5,8 milijardi eura.
U usporedbi sa siječnjem prošle godine, najveći rast ostvarili su ostali sektoru, i to nešto više javna trgovačka društva, nego privatna.
Na godišnjoj razini i dalje se vidi snažniji rast inozemnog duga javnog nego privatnog sektora. Razmjerno slab rast duga privatnih poduzeća rezultat je slabe domaće potražnje i općenito slabe gospodarske aktivnosti.
S druge strane, zaduživanje javnih trgovačkih društava bilo je nešto intenzivnije zbog visokih potreba financiranja te neprilagođivanja uvjetima poslovanja u krizi.
U ovoj bi se godini rast inozemnog duga trebao ponešto ubrzati u skladu s oporavkom gospodarstva, pri čemu će dinamika rasta u mnogome ovisiti o potrebama države za refinanciranjem obveza.
U ožujku je država izdala dolarsku euroobveznicu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara, što će se odraziti na povećanje inozemnog duga, a najavljeno je još jedno izdanje, ovaj put denominirano u eurima, u prvoj polovini godine. (Bankamagazin)
|
|
|
|