04.01.2012.
Linić: Dugove možemo vratiti samo od imovine
Ministar financija najavljuje izlazak države iz Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Nizom poreznih izmjena namjeravaju preseliti porezno opterećenje sa siromašnijih na bogatije
Do sredine veljače proračun će biti predstavljen Saboru i njime Vlada namjerava preseliti porezno opterećenje s građana koji imaju manje prihode na one koji ipak više zarađuju, bili oni fizičke ili pravne osobe, poručio je ministar financija Slavko Linić (SDP) u podužem intervjuu Globusu.
"Osnovno je da pokažemo odgovornost na rashodovnoj strani, a to znači smanjenje rashoda za barem 5 milijardi kuna. A ako uzmemo u obzir da ćemo imati i povećanje određenih rashoda koje ne možemo izbjeći, kao što su veći troškovi za mirovine, za kamate ili za povećanje temeljnog kapitala HBOR-a, to znači da ćemo rashode morati i više rezati", kaže Linić.
"Najvažnije je da pošaljemo jasne poruke kreditorima, poruke da ćemo uredno izvršavati sve obveze".
Povećanja opće stope PDV-a će vjerojatno biti, ali neće se dirati nulta stopu PDV-a na kruh i mlijeko sve dok ne uđemo u EU. Namjeravaju uvesti povlaštene stope za još neke proizvode koji svakodnevno utječu na životne troškove, kao što su ulje, dječja hrana i oprema, odjeća i obuća. Uvest će se međustopu i za turizam. Linić kaže kako ne prihvaća tumačenje da je PDV regresivan porez koji više pogađa građane s manjim prihodima. Paralelno će, poručuje, smanjiti neke troškove koji su udar na budžet, poput komunalnih davanja. "Cilj je da u osnovnoj potrošačkoj košarici bude najviše proizvoda koji će biti jeftiniji zbog nižih međustopa".
Podsjeća da međustope PDV-a postoje u Europi, kao i za turizam u nama konkurentnim državama. «Svaka čast analitičarima i ekonomistima, ali moramo učiti od drugih i preuzimati one mjere koje daju rezultate. Ako prosječna plaća pokriva jedva 70 posto potrošačke košarice, a kod umirovljenika još i manje, onda PDV možemo koristiti za potrebe socijalne politike».
Govoreći o porezu na imovinu, ponavlja da se više neće oporezivati kvadrati po tome gdje se nalaze, nego po vrijednosti. A najveći porez će plaćati vlasnici imovine koja nije u funkciji. Manji će porez biti na iznajmljivane stanova nego na nekorištenu imovinu. Slično je i s imovinom poduzeća, koju će vlasnici staviti u funkciju ili prodati jer im se neće isplatiti čuvati imovinu do ulaska u EU, kao što sada rade, smatra Linić. Tako planiraju povećati ponudu imovine na tržištu, a to bi, nadaju se, smanjilo cijene nekretnina. Oporezivat će se i građevinsko zemljište koje nije stavljeno u funkciju.
|
Što se tiče Čačićevog zagovaranja davanja autocesta i hidroelektrana u koncesiju, Linić kaže da se o tome još razgovara jer su hrvatski dugovi veliki i ne možemo ih više vraćati tako da se opet zadužujemo i to uz još veće kamate. "Tome je došao kraj. Dugove nećemo moći vratiti iz poreznih prihoda jer je gospodarski rast nedovoljan, možemo ih vratiti samo od naše imovine. Znam da ćemo opet doći u sukob s onima koji kažu da je to rasprodaja obiteljskog srebra, ali neka takvi pogledaju što u ovoj krizi rade radničke obitelji. Prodaju se stanovi, prodaje se djedovina jer se dugovi moraju vraćati. Mi smo svi dugo mislili da se možemo stalno zaduživati, ali više ne možemo, prešli smo granicu".
Ozbiljno razgovaraju i o privatizaciji nekih tvrtki. "Ali to nije samo pitanje privatizacije, država nema novca za razvijanje banaka niti smatra da se treba baviti bankarstvom. Posao države je da svaku kunu koju može uloži u HBOR. Naš je posao da pomognemo privredi, a pogotovo izvoznicima da se probiju na nova tržišta, a to možemo samo kroz HBOR. Ne trebamo se baviti poslovnim bankarstvom. Imamo stabilne banke, ali one se ne mogu razvijati novcem iz proračuna. Da bi rasle, treba im dodatni kapital. Samo na tržištu HPB i Croatia banka mogu biti još jače i konkurentnije. Isto vrijedi i za Croatia osiguranje".
Linić smatra kako će im trebati cijeli mandat da ozbiljnije smanje stopu nezaposlenosti, a 8 do 10 godina da bismo prešli brojku od 2 milijuna zaposlenih. Obećava da će u roku od dva mjeseca država platiti sve svoje obveze. Najavljuje i povratak političara u nadzorne odbore javnih i državnih poduzeća, koji će, kaže, provoditi Vladinu, a ne stranačku politiku.
Već od ovoga tjedna imaju predviđene kontakte sa Svjetskom bankom, EBDR-om, Europskom komisijom, a uskoro i s MMF-om. (Bankamagazin)
|
|
 |
|