08.02.2012.
Maletić: O ulasku u HPB razgovara se s EBRD-om, mirovincima i CO-om
HPB završio 2011. sa 87,7 milijuna kuna dobiti, a za daljnji razvoj banci treba dokapitalizacija teška od 800 milijuna do milijardu kuna
Hrvatska poštanska banka (HPB) prošlu je godinu završila s 87,7 milijuna kuna neto dobiti ili 72,6 posto više nego u 2010. godini što je ocijenjeno prilično zadovoljavajućim.
Imovina banke u 2011. je narasla 1,6 milijarde kuna na 16,5 milijardi kuna, a ostvareni rast od 4,03 posto bio je brži od prosjeka bankarskog sustava koji bilježi 2,5 posto rasta u 2011. objavio je predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić u srijedu na briefingu za predstavnike medija.
Operativna dobit banke porasla je za 10,4 posto na 217,3 milijuna kuna, no 62,2 posto te dobiti ili 135,1 milijun kuna izdvojeno za dodatne rezerviranja za loše plasmane i ostale obveze.
Bruto kreditni portfelj HPB-a krajem 2011. iznosio je 10,6 milijardi kuna što je 9 posto više nego godinu prije.
Krediti stanovništvu porasli su 11,4 posto kao rezultat proširenja ponude i poboljšanja uvjeta kreditiranja, dok je u cijelom bankarskom sustavu njihov rast iznosio 1 posto. Naročito visok rast (47,6 posto) imali su stambeni krediti uvedeni prije godinu i pol. Krediti poduzećima povećani su 12,6 posto na 5,9 milijardi kuna.
Krajem 2011. primljeni depoziti iznosili su 12,7 milijardi kuna i lani su povećani za 1,6 milijardi kuna ili 15,4 posto (prosjek svih banaka je rast od 5,3 posto) s tim da je u njima oročena štednja građana rasla po stopi od 20,6 posto, a prosjek svih banaka je 5 posto.
Rast kredita i depozita rezultirao je rastom neto kamatnih prihoda za 25 posto na 467 milijuna kuna, dok je prihod od provizija i naknada pao uslijed porasta troškova platnoga prometa.
HPB je lani otvorio nove poslovnice, a ove ih godine planira otvoriti još 6 – u Čakovcu, Sisku, Kninu, naselju Špansko u Zagrebu, te ispostave u Šibeniku i Rijeci.
Vezano za najavu privatizacije HPB-a, Maletić je kazao kako nije izgledna prodaja banke nekom inozemnom investitoru, već razvoj koncepta nacionalne banke u pretežitom vlasništvu domaćeg kapitala, a napomenuo je da i njihove klijente zanima što će biti s bankom.
Maletić je također potvrdio da su u tijeku načelni razgovori o ulasku u vlasničku strukturu HPB-a s mirovinskim fondovima, EBRD-om, Croatia osiguranjem i Croatia Lloydom, te da se razmatraju razne opcije.
Naime, kako je kazao, HPB-u bi za planirani razvoj bila potrebna dokapitalizacija u iznosu od 800 milijuna do milijardu kuna, a samo 400 milijuna kuna potrebno je za supstituiranje hibridnih depozita. Inače, prosječna adekvatnost kapitala hrvatskog bankarskog sustava danas je 19,4 posto, a HPB-ova 14,2 posto i dokapitalizaciju bi mu omogućila da dosegne hrvatski prosjek.
|
«Smanjenje državnog udjela u banci dobar je put budućeg razvoja. HPB-u bi se tako osigurale osnovne pretpostavke da nastavi rast poslovanja, te kreditiranja poslovnih subjekata i građana, kao i širenje lepeze usluga. HPB koncipirana kao nacionalna banka imala bi kod klijenata i neke komparativne prednosti.
Ulaskom EBRD-a u vlasničku strukturu, HPB-u bi se osigurali dugoročni izvori financiranja i bolja međunarodna reputacija, a pretvaranjem hibridnih depozita u kapital nekoliko bi postotaka vlasništva mogli steći Croatia osiguranje i Croatia Lloyd.
No, zasad se vode preliminarni razgovori i put do realizacije je dug», kazao je Maletić te dodao da je ove godine realno očekivati promjenu vlasničke strukture u HPB-u.
Odgovarajući na pitanje je li se kao opcija razmatrala i javna ponuda dionica, Maletić je pojasnio da jest, ali da bi za pripremu IPO-a trebalo oko godinu dana, da s obzirom na raspoloženje na tržištu je jamči uspjeh, te da bi da su i ti preduvjeti zadovoljeni oko 90 posto raspoloživih dionica upisali mirovinski fondovi, pa se stoga onda odmah krenulo u izravne razgovore s njima.
Danas inače država preko Audio-a ima 51,45 posto udjela u HPB-u, Hrvatska pošta kao strateški partner drži 27,49 posto, a HZMO ima 20,18 posto, što je ukupno 99,12 posto, a ostalo drže druge fizičke i pravne osobe.
Maletić kaže kako Pošta želi ostati strateški partner i zadržati najmanje 25 posto, a za koliko je država spremna smanjiti svoj udjel još je otvoreno pitanje, a sve ovisi i o cijeni dokapitalizacije.
Računa se da je EBRD zainteresiran za udjel od 20 do 30 posto. Prema Maletićevim riječima, knjigovodstvena vrijednost HPB-a iznosi 1,254 milijarde kuna.
Odgovarajući na pitanje što misli o tome hoće li Hrvatska zadržati svoj kreditni rejting, Maletić je kazao kako to nitko u hrvatskoj trenutno ne može odgovoriti, ali da to dijelom ovisi i o diskrecijskim aspektima koji će se dobiti u izravnim razgovorima dviju strana.
Ukoliko bi se dogodilo da rejting padne, Maletić je napomenuo da se HPB ne financira u inozemstvu te da rejting države nema posljedica na rejting HPB-a. No, dodao je, cijena domaćih izvora ovisit će od psihologije – imamo li investicijski rejting ili ne.
Kazao je i da je realno očekivati rast loših kredita koji danas na razini bankarskog sustava imaju udjel od 12,2 posto, a u HPB-u 24,1 posto, no taj se portfelj čisti. (Bankamagazin)
|
|
|
|