12.10.2011.
Poslovni dnevnik: U dionicama 26% ukupne financijske imovine građana
Dok su zbog nesklonosti zaduživanju financijske obveze stanovništva lani porasle samo 2%, financijska imovina je uvećana čak 11%, na 343 mlrd kuna
Kad bi se građane pitalo je li im se tijekom prošle godine povećalo blagostanje, odgovori se vjerojatno ne bi baš poklapali s onim što pokazuje zbirna statistika financijske imovine i obveza. Ukratko, hrvatski su građani bili bogatiji, ali to baš ne osjećaju.
Prema financijskim računima koje prati i objavljuje središnja banka, u sektoru stanovništva u 2010. financijska je imovina povećana 11,2 posto u odnosu na godinu prije, čime je dosegnula 343 milijarde kuna, dok su u isto vrijeme financijske obveze uvećane nepunih dva posto, na 139 milijardi kuna.
Kako je imovina kod sektora stanovništva gotovo upola veća od obveza, neto financijska imovina građana porasla je zapravo i znatno viših 18 posto, sa 172 na 204 milijarde kuna.
Povećanju financijske imovine za gotovo 35 milijardi kuna najviše je, oko 12,5 milijardi, pridonio porast imovine koju građani imaju u dionicama i ostalim udjelima.
Ta je vrsta imovine lani dosegnula 88,8 milijardi kuna, što znači da je u njoj blizu 26 posto ukupne financijske imovine sektora stanovništva.
To je još uvijek daleko manje nego u vrijeme burzovnog balona, kad su dionice i udjeli činili čak trećinu ukupne financijske imovine Hrvata, no u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu je udjel povećan za nekoliko postotnih poena.
Dijelom je povećanju imovine u dionicama, dakako, pridonio rast cijena dionica, pri čemu su one uključene u službeni burzovni indeks lani u prosjeku porasle skromnih četiri posto.
No, valja imati na umu da kategorija dionica i udjela uključuje i one u vlastitim tvrtkama (d.o.o.-ima).
U ukupnoj financijskoj imovini građana i dalje više od polovice participira kategorija depozita i gotovine, no lani je ta vrsta imovine porasla manje od 6 posto, pa je i udjel u ukupnoj pao sa 57 na 52 posto. Ukupno u depozitima i gotovini građani imaju 187 milijardi kuna.
Nasuprot tome, skroman rast financijskih obveza sektora stanovništva u najvećoj mjeri odražava nesigurnost, oprez i zazor prema zaduživanju potaknut recesijom i stanjem na tržištu rada.
Naime, gotovo 98 posto financijskih obveza građana odnosi se na kredite, a oni su tijekom prošle godine porasli skromnih 2,8 posto, i to praktički u cijelosti, kao posljedica promjene tečaja valutno indeksiranih kredita.
U novčanom iskazu obveze građana po kreditima lani su uvećane sa 131 na 135 milijardi, koliko su iznosile npr. i 2008. godine.
Kad se sektoru građana pribroje i ostali, od države do financijskih i nefinancijskih tvrtki, neto financijska imovina je, dakako, negativna, a taj se minus lani produbio za sedam posto, sa 313 na 336 milijardi kuna.
|
Pritom je financijska imovina porasla za oko 90 milijardi, na ukupno 1582 milijarde kuna, no u isto vrijeme financijske su obveze povećane za 113 milijardi na ukupno 1918 milijardi.
Daleko najveći nesrazmjer financijske imovine i financijskih obveza ima, uobičajeno, sektor nefinancijskih poduzeća.
Njihove su financijske obveze na kraju 2010. iznosile 895 milijardi kuna (od toga se više od 400 milijardi odnosi na dionice i udjele, a oko 300 milijardi na kredite), dok im je financijska imovina bila na razini 360 milijardi. (Poslovni dnevnik)
|
|
|
|