12.04.2011.
EK: Hrvatska teško pogođena krizom
Hrvatska je jedina zemlja kandidat za EU čije gospodarstvo i dalje pada
Europska komisija u svojoj je najnovijoj ekonomskoj analizi zemalja kandidata za ulazak u EU, konstatirala da je Hrvatska najgore pogođena krizom, i jedina je čiji je rast još uvijek negativan.
Nasuprot Hrvatskoj kao svijetli primjer navedena je Turska, čiji je prošlogodišnji gospodarski rast iznosio 8,9 posto.
Gospodarski rast Turske u posljednjem prošlogodišnjem i prvom ovogodišnjem kvartalu EK opisuje kao raskošan – dosegao je 9,4 posto, a ima se zahvaliti kombinaciji domaće potrošnje i investicija.
Počinjući odozdo, nakon Hrvatske, drugi po redu je Island koji je u prošloj godini stajao na nuli, što je relativno dobro u odnosu na ranije razdoblje, pa Komisija zaključuje da je recesija u toj zemlji, koja ovog ljeta otvara prva poglavlja pregovora, pri kraju.
Ostale zemlje bivše Jugoslavije, a koje su danas kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU, zabilježile su rast.
Tako je Srbija s 1,7 posto skromno narasla, Makedonija je bilježila rast od 2,3 posto, a rasle su i Crna Gora i BiH. (Albanija je iznimka u regiji, jer uopće nije bila pogođena krizom, i rast joj je cijelu 2010. bio 5,7 posto). Zemlje bivše Jugoslavije i Islanda oporavile su se zahvaljujući porastu izvoza.
Deficit na tekućem računu u Bosni i Hercegovini je prepolovljen i sad iznosi oko 5 posto BDP-a.
U Hrvatskoj je na 1,5 posto BDP-a, dok je u 2009. iznosio 5 posto, podsjeća Europska komisija u svojoj analizi Zapadnog Balkana.
Tursku, osim visokog rasta, karakterizira i pad nezaposlenosti: stopa nezaposlenosti je sada na 11 posto. Nasuprot tome i u zadnjem kvartalu 2010. nezaposlenost je u Hrvatskoj i na Islandu nastavila rasti.
U drugim zemljama, iako se ekonomska situacija poboljšava, još uvijek nema, osim u Makedoniji, smanjenja nezaposlenosti. U Crnoj Gori, međutim, novootvorena radna mjesta pokazat će se na statistici u svibnju, stoji u ovoj analizi.
Tendencije koje vode inflaciji vide se u svim zemljama Zapadnog Balkana ponajprije zbog porasta cijena nafte i hrane, tvrdi Europska komisija u svojoj analizi. U Srbiji i Albaniji, središnje su banke u ožujku povisile kamatne stope.
Nasuprot tome, Islandska središnja banka smanjila je svoju kamatnu stopu s 10 na 4,25 posto, koliko je iznosila u 2009. godini, uz argumente da ima slabu ekonomsku aktivnost, stabilan devizni tečaj i da se smanjuje inflacija.
Kriza je posvuda u regiji uzela danak u aktivnostima financijskog sektora. Loši zajmovi znatno su porasli, ali su banke, posvuda u regiji, i nadalje jako dobro kapitalizirane.
|
Loši zajmovi najviše su porasli u Hrvatskoj - 18 posto na kraju 2010., a značajno su pali u Turskoj, na 3,4 posto u ožujku ove godine. U Turskoj je prošle i u prvom kvartalu ove godine odobreno 30 posto više kredita nego 2009. godine. U svim zemljama Zapadnog Balkana kreditna aktivnost nešto je veća nego 2009., ali je posvuda porast manji od deset posto (najviše u Albaniji - 8,4 posto u odnosu na 2009. godinu). Na Islandu je, treću godinu zaredom, kreditna aktivnost u padu. (Bankamagazin)
|
|
|
|