02.03.2010.
Ne podcjenjujte mogućnost prelijevanja krize iz Grčke
Ne smije se podcijeniti mogućnost prelijevanja krize iz Grčke na susjedne zemlje, što se u ovom trenutku odražava uglavnom na povećanje spreada na rumunjske, srbijanske i bugarske državne obveznice u odnosu na referentne njemačke obveznice, kaže Jens Bastian za novu Banku
Grčka kriza nije nastala samo zato jer je trošila više nego što je zarađivalo, već i zbog masovnog neplaćanja poreza i korupcije koja je sastavni dio političke kulture. Korupcija je jako raširena u državnim službama i poduzećima, a politički sustav promovira nepotizam i rastrošnost što je uništilo pravnu državu i povjerenje javnosti da ona funkcinira pa većina građana ne plaća svoje poreze.
Grčka je država u moralnom smislu bankrotirala, a grčko društvo nije spremno za oštre rezove, kaže Jens Bastian, analitičar Grčke zaklade za europsku i vanjsku politiku iz Atene u intervjuu u novom časopisu Banka.
“ Kako i s kime naprijed, budući da su mnogi pripadnici političke i gospodarske elite diskreditirani? Put je dug i bolan. Grčko društvo još nije spremno za ovu odiseju, niti je uvjereno u njenu dobrobit” kaže Bastian.
Odgovora na krucijalno pitanje kako će materijalno i moralno uništeno grčko društvo izaći iz krize, te kako kako će to utjecati na EMU i susjedne zemlje jugoistočne Europe, još nema, no analitičari i posljednja zbivanja ne daju optimizam.
Naime, štrajkovi na ulicama Atene govore što Grci misle o Vladinim antikriznim mjerama, a grčkim mjerama štednje nije zadovoljan ni Olly Rehn, povjerenik EU za ekonomska pitanja koji je 1. ožujka posjetio Atenu. Mjere štednje premijera Georgea Papandreoua, poput smanjenja deficita s 13 na 3 % BDP-a u roku od tri godine, zamrznutih plaća u javnom sektoru, povećane granica umirovljenja na 63 g., oštrije naplata poreza i sl. , nisu prema EU dovoljne, stoga se od vlade Grčke traže nove mjere i to u sljedećih nekoliko dana.
„Za Papandreoua je najvažnije da gospodarska i fiskalna kriza ne prerastu u širu političku krizu, koju si Grčka ne može dopustiti” rekao je Bastian koji smatra da odluka Europskog vijeća da poveća broj institucionalnih promatrača uključenjem MMF-a i ECB-a u nadzor grčkih financije pokazuje da Europska Komisija nije sposobna sama odraditi ovaj posao.
S druge strane, to što su MMF-a i ECB uključeni u praćenje provedbe vladina programa, Papandreou pruža dodatno političko pokriće za njegov reformski program.
„ Vlada mora uspostaviti nove saveze i narodu, kojeg će biti vrlo teško uvjeriti, objasniti zašto je potrebna žurna promjena smjera” kaže Bastian.
|
Važnost Grčke za eurozonu je izuzetno visoka jer tik do Grčke, kad je riječ o rastrošnosti javnih financija, stoje još i Španjolska, Portugal i Italija, upozorava Bastian.
„ Nema veze između monetarne i fiskalne unije unutar eurozone. A osim toga, primjer Grčke podcrtava ograničenost postojećih alata za nadzor koje Eurostat i Europska središnja banka imaju na raspolaganju. Također, ne možemo zanemariti to što se zbog špekulativnih intervencija na štetu Grčke, poput zamjena za kreditni rizik (engl. credit default swap) pojačala potreba rješavanja pitanja dodatnog zakonskog uređenja i transparentnosti”.
Bastian u intervjuu u novoj Banci kaže da se ne smije podcijeniti mogućnost prelijevanja krize iz Grčke na susjedne zemlje Jugoistočne Europe, što se u ovom trenutku odražava uglavnom na povećanje spreada na rumunjske, srbijanske i bugarske državne obveznice u odnosu na referentne njemačke obveznice, tzv. bunds. (Bankamagazin)
|
|
|
|