05.07.2011.
Finska ne želi spašavati Grčku
Zakonodavci EU-a sada imaju dva izbora. Ili uvjeriti Finsku na odustajanje od zahtjeva ili pronaći zakonsko rješenje kojim će ta nordijska zemlja biti isključena iz sudjelovanja u pomoći Grčkoj
Premda su prošli tjedan grčki političari maknuli jednu prepreku u cilju dobivanja drugog paketa pomoći, nad spašavanjem Grčke nadvila se nova opasnost. Naime, Finska ne želi niti čuti za novi paket pomoći, koji bi poput prvoga mogao iznositi 110 milijardi eura, čijem se odobrenju Atena nada u rujnu, a bez zelenog svjetla svih članica eurozone nova pomoć ne može biti odobrena.
"Finska pozicija je iznimno kruta. Nećemo dati podršku za novi paket bez dobivanja garancije o povratu novca. Rezultat nedavnih izbora je pokazao da to zahtijevaju naši građani“, izjavila je novoizabrana finska ministrica financija Jutta Urpilainen.
Navodno Slovenija i Nizozemska podržavaju Fince u težnji za dobivanjem osiguranja da će pomoć, odnosno kredit, Grčkoj biti vraćen. Navode finskih diplomata Slovenci i Nizozemci nisu službeno potvrdili.
Postavlja se i pitanje mogu li Grci pružiti ikakav kolateral za dobivanje pomoći.
Brojni diplomati ocjenjuju kako je za Finsku prilično neobično postavljanje strogih uvjeta preko kojih nisu spremni prijeći.
Nakon parlamentarnih izbora krajem travnja, Fincima je trebalo više od mjesec dana za sastavljanje Vlade, a ključni razlog bio je upravo u javnim financijama i pomoći problematičnim zemljama eurozone.
Euroskeptična stranka "Pravi Finci", koja je na izborima osvojila 19 posto glasova, povukla se iz formiranja Vlade kako ne bi iznevjerila obećanje biračima. Njihov stav je bio jasan - nema nikakve pomoći problematičnim zemljama.
Pobjednik izbora, konzervativna stranka "Nacionalna koalicija" (20 posto glasova) uspostavila je koaliciju sa socijaldemokratima (19 posto) i četiri male stranke. No, socijaldemokrati koji su dali novu ministricu Urpilainen još su tijekom predizborne kampanje tražili stroge uvjete u slučaju novog paketa pomoći.
U finskom je parlamentu nakon izbora usvojen prijedlog prema kojem država mora dobiti garanciju za sudjelovanje u budućim programima spašavanja. Zbog toga finska vlada sada ne može odustati od zahtjeva za jamstvom.
Prvi paket pomoći Grčkoj, čija je peta tranša upravo odobrena nakon uvođenja strogih mjera štednje, članice eurozone odradile su putem direktnih bilateralnih kredita Grčkoj. Drugi paket bit će drugačiji. Naime, Grčka bi se trebala financirati putem Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF- European Financiral Stability Facility), a pravila ističu da eurozona o tome mora donijeti jednoglasnu odluku.
|
Taj će Fond izdavanjem obveznica i drugih vrijednosnih papira prikupiti sredstva koja će zatim Grčkoj biti odobrena kroz kredite. Da bi se EFSF-ova obveznica pojavila na tržištu, države eurozone moraju dati garanciju. U drugom dijelu čitavog paketa sudjelovat će MMF.
U slučaju rujanskog paketa pomoći, Finska bi morala odobriti garanciju od oko milijardu eura. No, ukoliko Grčka propadne, Finska se kao i ostale zemlje neće moći naplatiti.
Zakonodavci EU-a sada imaju dva izbora. Ili uvjeriti Finsku na odustajanje od zahtjeva ili pronaći zakonsko rješenje kojim će ta nordijska zemlja biti isključena iz sudjelovanja u pomoći. No, prema sadašnjim pravilima izuzeće može dobiti samo zemlja koja se "suočava s teškim financijskim poteškoćama, te pritom sama traži takav program pomoći“.
Stoga neki diplomati napominju kako se sada radi o ozbiljnom političkom problemu, za koji će se morati naći tehničko rješenje. Pa ipak, ukoliko Finska dobije izuzeće to bi mogao biti opasan politički signal nakon kojeg će isti zahtjev imati i druge države.
Slovenija je tako uoči prve pomoći Grčkoj izrazila veliko nezadovoljstvo sudjelovanjem, a slične su reakcije bile prisutne i u drugim zemljama. (Bankamagazin)
|
|
|
|