07.09.2011.
Odlučujuća bitka za spas eura vodi se u Italiji?
Italija šalje znakove za uzbunu. Umjesto da štede, njeni stanovnici štajkaju. Ako bi Europska središnja banka odlučila dignuti ruke od Italije, riskirala bi kraj eura, piše Deutsche Welle.
Iako to ne čini rado, talijanski ministar financija Giulio Tremonti priznao je pogreške pred predstavnicima talijanske gospodarske i financijske elite, na konferenciji koja je održana na jezeru Como.
Priznao je da talijanska vlada nije uvijek radila na programu štednje. Posljednjih tjedana program je stalno podešavao i korigirao. No sada, ističe Tremonti, paket je gotov, a do kraja tjedna senat bi trebao dati svoj pristanak.
Za Italiju je nužna odlučnost vlade i širenje dojma da je sve pod nadzorom. No javljaju se prve sumnje da Italija ipak nije sposobna pokrenuti uistinu djelotvoran skup reformi.
Vlada u Rimu je oko važnih točaka već ublažila svoj paket promjena. Svejedno, danas (6.9.) će u Italiji vladati opći štrajk. Drugim riječima, Italija šalje alarmantne znakove financijskim tržištima. Pri tome već danima raste nervoza na tržištima.
Italija nije Grčka, ali...
Italija nije u poziciji Grčke, Irske i Portugala, ali nepovjerenje prema Italiji je veće nego prema Španjolskoj. Za talijanske obveznice koje ulagači žele osigurati protiv bankrota, plaćaju se povjesno rekordne cijene. U tijeku je vrlo dramatičan tjedan za Italiju.
U četvrtak, (8.9) Europska središnja banka odlučuje, hoće li dalje otkupiti talijanske obveznice. Europska središnja banka je 8. kolovoza po prvi put najavila mogućnost poduzimanja takvog koraka.
Talijanska vlada je optimistična, ona i dalje može računati na pomoć. Ministar vanjskih poslova Franco Frattini je izjavio: «Mislim da ćemo uspjeti uvjeriti Europsku središnju banku da nastavi sa svojom vrlo mudrom politikom kojom pomaže napore Italije i Španjolske». Nakon Grčke, Italija je postala nova problematična članica eurozone.
U Frankfurtu raste raspoloženje protiv pružanja trajne pomoći Italiji. Program otkupa obveznica «nije trajni mehanizam», naglasio je član Vijeća ESB-a Ewald Nowotny.
Talijanski šef središnje banke Mario Draghi, koji bi od jeseni trebao preuzeti vodstvo ESB-a, opomenuo je vladu u Rimu da otkup obveznica ne smatra «alternativnom za provedbu oštrog kursa štednje». Upozorenja su vrlo jasna.
|
Ograničene mogućnoti kažnjavanja
Međutim, mogućnosti da Europska središnja banka kazni Italiju vrlo su ograničene. Prema mišljenju Luigija Zingalesa, profesora ekonomije u Chicagu, središnja banka ne može u potpunosti obustaviti otkup obveznica, a da time istodobno ne riskira propast i time kraj eura.
«Povlačenje Europske središnje banke dovelo bi Italiju na rub platne nesposobnosti », napisao je Zingales u komentaru za talijanske gospodarske novine « Il Sole 24 Ore ».
Sumnje u talijansku volju za štednjom i reformama pokazuje i činjenica da je vlada protekloga tjedna svoj vlastiti paket reformi razvodnila, a da je paket prije toga u kolovozu prihvaćen pod velikim pritiskom Europske središnje banke i čelnika Europske unije.
No Italija je u zadnji čas odustala od posebnog poreza za one talijanske građane koji bolje zarađuju, a povlači odluku o većoj štednji u komunalnim proračunima. Stručnjaci kritiziraju takvu reakciju, jer ona šalje pogrešne znakove tržištima.
Moguće je da bi jedna od posljedica mogla biti i smanjenje boniteta Italije, a takve prognoze potvrđuje i informacija da rejting-agencije Standard & Poor's te Moody's već mjesecima razmatraju poduzimanje odgovarajućih koraka.
Vlada pak u Rimu smatra, da je nepravedno postala metom kritika. Premijer Berlusconi i dalje čvrsto obećaje da će Italija do 2013.godine imati ujednačeni proračun. Milijardska rupa popunila bi se oštrijom borbom protiv utaje poreza.
Potencijal je u teoriji golem, jer prema službenim procjenama radi se o 275 milijarda eura koje Talijani godišnje ne prijavljuju. Međutim, iskustvo pokazuje da je država tako rijetko dosljedna, kada je u pitanju utaja poreza.
Zemlja odustaje od nužnih strukturnih reformi. Italija se već 15 godina nalazi ispod europskog prosjeka kada se radi o konkuretnosti i produktivnosti radnika. Stoga čudi da je Berlusconi odustao od važne reforme mirovinskog sustava.
Propuštena prilika za ozbiljne reforme u Italiji?
Tko se u Italiji zalaže za liberalno gospodarstvo i manji državni aparat, taj jednostavno mora žestoko kritizirati sadašnju vladu.
«Čak ni u ovakvoj krizi, Italija nije sposobna pokrenuti ozbiljne reforme», ljutito je konstatirao Fausto Panunzi, profesor ekonomije s milanskog sveučilišta Bocconi. «Vlada je imala potporu predsjednika države Giorgija Napolitana i talijanske i Europske središnje banke, ali prilika je propuštena», upozorio je Panunzi.
Slične kritike na račun talijanske vlade uputio je i Luca Ricolfi, politolog sa sveučilišta u Torinu : «Godinama znamo da će se tako nešto dogoditi, ali talijanski političari improviziraju. Sastaju se uvečer i u roku od 24 sata žele rješenja na čemu se inače radi barem dvije godine».
|
Za opis gospodarskih problema svoje domovine profesor Panunzi opisuje slikovito: «To je kao na benzinskoj crpki iza moje kuće, gdje se može kupiti najjeftinije gorivo u cijelom Milanu. Ali to je samo zato, što se pokraj nalazi još jedna crpka», kaže Panunzi.
Očito je da u Italiji nedostaje upravo takva konkuretnost. Spremnost za reforme među Talijanima je mala. Razlog tomu je što se rijetko koji talijanski političari zalažu ili prave reklamu za reforme.
Berlusconi već odavno ne govori o «žrtvama», samo na kratko je o tome govorio u kolovozu, ali sada očito ima za cilj svoj program štednje ublažiti čim više i čim prije. (Deutsche Welle)
|
|
 |
|