19.03.2010.
I Europa je dužna "kao Grčka"
Brojne europske zemlje razmatraju mjere štednje kako bi smanjile dugove, koji su se u jeku ekonomske krize popeli na rekordne iznose, te tako izbjegle sudbinu Grčke. Italija, Poljska, Španjolska, Irska, Portugal...
Brojne europske zemlje razmatraju mjere štednje kako bi smanjile dugove, koji su se u jeku ekonomske krize popeli na rekordne iznose, i izbjegli sudbinu Grčke.
Te aktivnosti dobile su na snazi i obujmu nakon što je Grčka zapala u najveću dužničku krizu u posljednjih nekoliko desetljeća i unijela nemir među zemljama eurozone, koje strahuju da bi grčka kriza mogla ugroziti zajedničku valutu i imati domino efekt.
Dok je Grčka, zahvaljujući signalima EU da neće dozvoliti njen bankrot, makar privremeno predahnula, najveća nepoznanica je koja će se zemlja sljedeća suočiti s istom krizom. Kronično "kratkih rukava", Italija je opterećena zapanjujuće velikim dugom, nikakvim realnim izgledom za rast svojeg gospodarstva i vođom 'upetljanim' u skandale.
Italija se s razlogom našla u središtu pažnje skeptika, jer je njen javni dug od 114 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) dva posto iznad grčkog.
Talijanska ekonomija s godišnjim obrtom od 1,2 bilijuna dolara smanjila je aktivnosti tokom 2009. godine za pet posto. To je bio jedan od najvećih padova u eurozoni, a za ovu godinu se očekuje da će jedva ostvariti minimalni rast.
Talijanski političari tvrde da je njihova zemlja otporna na dužničku krizu zato što ima visoku štednju stanovništva, veliko iskustvo u suočavanju sa deficitima i izvrsno fiskalno rukovodstvo.
Financijska tržišta, koja su se proteklih mjeseci tako surovo obračunavala s Grčkom, izgleda, zasad, prihvaćaju te ocjene.
Globalna agencija za kreditne rejtinge Fitch ocjenjuje da je talijanski rejting AA stabilan. Mada Italija ima niz sličnosti sa Grčkom - korupciju, dug i spor privredni rast - njeni troškovi pozajmljivanja nisu tako visoki, a dugovi su dugoročniji.
Trenutni talijanski mir bi, upozoravaju ekonomisti, mogao bi biti uskoro pomućen. Kičmu privrede čine mala i srednja poduzeća na koja otpada 99,6 posto svih registriranih tvrtki, što je jedinstveno u razvijenom svijetu.
Njihov broj je 4,48 milijuna u odnosu na samo 3.600 velikih firmi, odnosno onih sa više od 250 zaposlenih. Problem je što je veliki broj malih i srednjih poduzeća doživio drastičan pad narudžbi tijekom prošle godine, pa talijanski radnici, poslije portugalskih, zarađuju najmanje u zapadnoj Europi - u prosjeku 14.700 eura godišnje.
|
Iako je Poljska bila jedina zemlja u EU koja je krizu prebrodila bez recesije, situacija u toj zemlji, zbog rasta duga, nije ružičasta. Kako bi se zemlja izborila s tim najveći poljski savez poslodavaca predložio je vladi kontroverzni recept za smanjenje deficita državnog proračuna i javnih financija - manje mirovine.
Gospodarstvenici predlažu da se u propise koji predviđaju valorizaciju mirovina i usklađivanje s rastom plaća doda klauzula koja bi vladi omogućila da u slučaju alarmantnog proračunskog duga i javnih financija mirovine ne valorizira ili čak nominalno smanji. Prosječna mirovina u Poljskoj prošle godine iznosila je 375 eura, odnosno oko 50 posto prosječne plaće.
Poljska je među zemljama EU u sredini liste po deficitu javnih financija, koji je, prema podacima Europske komisije, prošle godine iznosio 51,8 posto BDP-a.
Poslije Mađarske, čiji je deficit javnih financija dostigao prošle godine 79,1 posto BDP-a, poljski javni dug je drugi po veličini među novim, postkomunističkim članicama EU. Kriterij za ulazak u eurozonu predviđa da dug javnih financija ne smije preći 60 posto BDP-a.
Međunarodni monetarni fond nedavno je upozorio da je plan poljske vlade za konsolidaciju javnih financija suviše ambiciozan i teško ostvariv, te je predvidio da on 2014. godine može da dostigne 62 posto BDP-a.
"Naša budućnost zavisi od sreće. Ako u svijetu krene oživljavanje ekonomije, naš dug u odnosu na BDP će se smanjivati. Ako ne oživi potražnja, možemo imati probleme", kazao je ekonomista Piotr Bielski.
Veliku štednju najavila je i njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je suočena s kritikama da nije izrekla ni riječ o tome kako vlada namjerava se osloboditi velikog bremena dugova. Kritičari podsjećaju da nijedna njemačka vlada nije uzela toliko novih kredita kao aktualna - čak 80 milijardi eura.
"Konsolidacija proračuna, gospodarski rast i zapošljavanje su osnovni zadaci. Jedino kancelarka nije ništa rekla o tome kako ostvariti te ciljeve", kažu njemački ekonomisti.
Među europskim top dužnicima su i Španjolska, Irska i Portugal, koji je najavio oživljavanje privatizacije kako bi se izborio sa državnim dugovima. (Bankamagazin)
|
|
|
|