29.01.2010.
Grčka kriza trese eurozonu
Financijska tržišta strahuju da Atena neće moći servisirati goleme dugove, što izaziva pritiske na euro, pa čak i nagađanja o eventualnom primoravanju Grčke na izlazak iz eurozone. Pojačala su se strahovanja i za sudbinu Irske, Portugala, Španjolske, ali i Italije zbog njihovih dugova i manjkova
Financijska kriza u Grčkoj opasno je narušila ugled europske monetarne unije i istovremeno pojačala strahovanja za sudbinu Irske, Portugala, Španjolske, ali i Italije.
Prvi na alarmirajuće stanje državnim financijama zemalja južne Europe upozorio je čuveni američki profesor Nouriel Roubini, na široko poznat po tome što je predvidio ekonomsku krizu, koji je u Davosu rekao kako će "ako padne Grčka to biti problem za eurozonu, ali ako padne Španjolska - stiže katastrofa!"
Na njega se nadovezao londonski The Financial Times koji navodi da se Irska, Portugal i Španjolska muče s vrtoglavim rastom javnog duga, dok je u Italiji deficit manje-više pod kontrolom, ali se udio u bruto domaćem proizvodu bliži grčkoj razini.
Stoga se u medijima u petak pojavio španjolski premijer Joze Luis Zapatero, čija je zemlja na čelu EU, i stao je u obranu eurozone. "Nitko neće odustati od eura. Još će zemalja pristupiti eurozoni i to je najbolji dokaz uspješnosti tog projekta", rekao je Zapatero tijekom panel diskusije u Davosu.
Predsjednik Litve Valdis Zatlers i grčki premijer George Papandreu podržali su Zapaterov stav, ističući da će smanjiti javnu potrošnju i unijeti druge promjene potrebne za članstvo u eurozoni.
George Papandreu je također dao i intervju talijanskom listu Il Sole 24 Ore gdje je rekao da Europa mora shvatiti da ono što se trenutno događa Grčkoj sutra može biti problem neke druge zemlje.
Grčki premijer u intervjuu za talijanski list također je istaknuo da Atena ne traži pomoć i da nije uputila zahtjev za spašavanjem.
"Moja vlada odlučno je kazala da ćemo probleme riješiti sami", poručio je Papandreu. Kao najveći problem izdvojio je poreznu evaziju, a dodao je kako se vlada u Ateni usredotočila na smanjenje nepotrebne potrošnje u državnom sektoru i kresanje plaća u državnom sektoru.
I Europski povjernik za monetarna pitanja Joaquin Alumunija u petak je rekao da EU nema 'plan B' za pomoć Grčkoj, ali da ta zemlje neće propasti. Dan prije se po medijima provlačilo kako će Njemačka, Francuska i velika Britaniji 'uskočiti' Grcima, ali u petak je iz svih tih zemalja stiglo negiranje možebitne pomoći. To i ne čudi jer se za te tri europske zemlje očekuje kako će se najviše zadužiti na svjetskom tržištu.
|
Inače, financijska tržišta najviše strahuju da Atena neće moći servisirati goleme dugove, što izaziva pritiske na euro, pa čak i nagađanja o eventualnom primoravanju Grčke na izlazak iz eurozone. Dan ranije čelnik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet je upozorio na manjkove u SAD-u i Europskoj uniji, ocijenivši ih neodrživima, te je pozvao vlasti da poduzmu oštre mjere radi jačanja državnih financija.
"Razine manjkova neodržive su s obje strane Atlantika. To je posve jasno", upozorio je Trichet u razgovoru za televizijsku postaju CNBC.
Pozvao je također sve europske partnere da se pridržavaju stroge provedbe dogovorenih programa, čiji je cilj obuzdati golemu državnu potrošnju u uvjetima recesije.
Iako Trichet nije konkretno izdvojio nijednu članicu eurozone, bojazni tržišta u posljednje vrijeme usmjerile su se zabrinjavajućim razinama dugova i manjkova u čitavom nizu zemalja, od Grčke i Irske do Španjolske i Portugala.
Europska komisija priopćila je da namjerava "pritegnuti" Atenu zbog toga što gotovo ništa nije poduzela da obori prošlogodišnji stravično visoki deficit proračuna od preko 12 posto BDP tj. četiri puta više nego što dopuštaju pravila euro-zone.
To je izazvalo porast kamata na desetogodišnje grčke državne obveznice, koje su prodaji, na 6,7 posto što je najviša razina od usvajanja eura. Jesenas je ta kamata bila 4,5 posto.
The Financial Times piše da se Atena želi dogovoriti s Kinezima, koji drže ogromne devizne rezerve, da oni kupe grčke obveznice za 25 milijarde eura što je, također, utjecalo na rast kamata na obveznice. Neslužbeno su novinari Reutersa saznali da je u četvrtak prodano obveznica za oko osam milijardi eura, osjetno više nego što se računalo. (Bankamagazin)
|
|
 |
|