28.01.2010.
Fitch: Europskim zemljama predstoji rekordno zaduženje
Europske vlade ove će godine privući sa svjetskog kreditnog tržišta čak 2.200 mlrd eura, što čini 19 posto njihovog godišnjeg BDP-a, da bi pokrile deficite državnih proračuna. ECB je upozorila da bi ovako snažan rast dugova mogao ugroziti financijska tržišta i gospodarski oporavak
Europske vlade ove će godine biti prinuđene privući sa svjetskog kreditnog tržišta čak 2.200 milijardi eura, ili 19 posto njihovog godišnjeg bruto društvenog proizvoda (BDP) da bi pokrile deficite državnih proračuna, prognozira međunarodna rejting agencija Fitch.
To je nešto više nego prošle godine kada je ta svota, kako je procijenio Fitch, iznosila blizu 2.120 milijardi eura, što je bilo najveće pozajmljivanje u posljednjih nekoliko desetljeća. Na utjecaj snažnog rasta dugova upozorila je i Europska središnja banka (ECB) koja strahuje kako bi to moglo ugroziti financijska tržišta i gospodarski oporavak.
Upozorenje je, inače, stiglo od glavnog ekonomiste ECB-a Juergena Starka koji je kazao kako bi snažan rast proračunskih deficita mogao dovesti do snižavanja rejtinga dužničkih obveznica država eurozone.
Sve veći deficiti državnih budžeta u vodećim članicama EU rezultat su stabilizacijskih mjera koje trebaju spriječiti da aktualna ekonomska kriza preraste u depresiju. Prema ocjeni Fitcha, spisak članica EU s najvećim proračunskim deficitima ove godine predvodi Francuska sa 454 milijarde eura.
Slijede Italija s deficitom od 393 milijarde eura, pa Njemačka s 386 milijardi i Velika Britanija s 279 milijardi eura. Najveće deficite u odnosu na BDP imaju, međutim, Italija, Belgija, Francuska i Irska od oko 25 posto BDP-a.
Prema Paktu o stabilnosti budžetska 'rupa' ne smije biti veća od tri posto, a javni dug za članice eurozone ne smije prijeći 60 posto BDP-a.
Dodatni pritisak na europsku monetarnu uniju dolazi iz Grčke, Španjolske, Portugala i Irske čije je financijsko stanje pojačalo zabrinutost za te zemlje.
U Bruxellesu napominju da je udio Grčke u bruto društvenom proizvodu eurozone samo dva do tri posto i da joj zato ne može nanijeti nepopravljivu štetu. Ali za samu Grčku, koja kao članica monetarne unije nema pravo da devalvacijom ublaži svoje probleme, proces oporavka bit će bolan.
|
Istovremeno s upozorenjem ECB-a u Europarlamentu se oglasila španjolska ministrica financija Elena Salgado koja je Odboru za ekonomiju kazala kako želi strogo i konzistentno pridržavanja pravila o visini proračunskih deficita na tri posto BDP-a. Neki od članova odbora su se obrušili na Salgado jer je Španjolska 'natjerala' rupu u lanjskom proračunu na 11 posto.
Što se tiče Portugala, tamošnja socijalistička vlada je objavila plan kako će tijekom ove godine sniziti proračunski deficit, a da ne ugrozi gospodarski oporavak zemlje. Na Lisabon su pritisak vršili iz Međunarodnog monetarnog fonda da čim prije počnu implementirati mjere jer je prošlogodišnji deficit iznosio 9,3 posto BDP-a, što je više od očekivanog.
Stoga je i portugalski ministar financija Fernando Teixeira dos Santos medijima izjavio kako će deficit pada po stopi od 1 posto BDP-a godišnje, a da će 2013. biti ispod tri posto BDP-a.
Inače, Europska komisija prati mjere snižavanja deficita još u Mađarskoj, Letoniji, Litvi i Malti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|