08.06.2010.
Posljedice mađarskog lapsusa
Nakon što su mađarski političari stanje u zemlji usporedili sa Grčkom, poskupjelo je kreditiranje svih država eurozone. Listu zemalja čiji su CDS-ovi najviše poskupjeli predvodi Austrija, a slijede je Mađarska i Slovenija
Za jedinstvenu europsku valutu ne prestaju stizati loše vijesti. Nakon problema sa dužničkom krizom južnih članica Europske unije - Grčkom, Portugalom i Španjolskom, koje su ujedno i u eurozoni, za nove loše vijesti pobrinula se Mađarska.
Tamošnji su političari s najavom da se Mađarska nalazi pred državnim bankrotom uzdrmali financijsko tržište, a time je produbljena kriza povjerenja u oporavak monetarne unije. Dan kasnije Mađari su povukli svoje izjave i sada nastoje smiriti situaciju.
Mađarski ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy održao je u ponedjeljak tiskovnu konferenciju i rekao kako će se ta zemlja držati cilja za održavanje proračunskog deficita ove godine na ispod 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako je dogovoreno sa MMF-om, te da će smanjiti potrošnju kako bi ostvarila taj cilj.
Matolcsy je rekao kako je bilo grešaka u komunikaciji, ali da je "očito da Mađarska nije Grčka". Pritom je naveo da je krajem svibnja deficit njegove zemlje već dostigao 87 posto ukupnog deficita predviđenog za ovu godinu, ali je obećao da će vlada taj minus držati pod kontrolom.
Trenutno nema potrebe za paketom mjera štednje, a ni paket za fiskalnu stimulaciju sada nije jedna od opcija, tako da će nova vlada primijeniti akcijski plan, izjavio je mađarski ministar.
Oko mađarske najave bankrota oglasio se i predsjednik eurozone Jean-Claude Juncker koji je izjavio kako ne vidi problema oko Mađarske. Međutim, postoji problem da političari u Mađarskoj previše pričaju, dodao je Juncker.
S druge strane pojedini ministri financija, primjerice austrijski ministar Josef Pröll ne vjeruje da opasnost za euro vreba iz Mađarske, a njegovi kolege ministri financija drugih članica Unije su složni oko toga da su uloženi veliki napori u stabilizaciju eura i da će to na kraju ipak djelovati.
No, nakon otkrića o problemima Mađarske koja se odrazila na eurozonu nije naštetila samo toj zemlji, već je poskupjela kreditiranje svih država eurozone, posebno istočnoeuropskih i Austrije.
Čak je i Francuska pretrpjela udar jer su CDS-ovi na francuske obveznice poskupjeli 15 posto zbog nove krize.
Iako je Francuska i dalje niskorizična zemlja, za "osiguranje" duga od 10 milijuna eura sada se mora plaćati 102.000 eura godišnje, što je više od na primjer Velike Britanije, koja nije u eurozoni. Tako se i Njemačka, čiji se prinos na obveznice uzima kao referentan, od sada zadužuje skuplje od SAD.
|
Ipak, listu zemalja čiji su CDS-ovi najviše poskupjeli predvodi Austrija, a slijede je Mađarska i Slovenija. CDS-ovi na austrijski dug poskupjeli su 38,28 posto i dostigli su 107 baznih bodova. Slovenski su 29,67 posto skuplji i sada su na 400 bazna boda, a mađarski su uz rast od 22,24 posto dostigli 99 bodova.
"Mađarska kriza" pogodila je i CDS-ove Rumunjske (373 bb), Slovačke (110 bb) i Bugarske (336 bb) čije osiguranje duga je poskupjelo za više od 19 posto, dok su švedski (43 bb) i belgijski (128 bb) CDS-ovi poskupjeli više od 16 posto. (Bankamagazin)
|
|
 |
|