02.08.2011.
Može li eurozona preživjeti
Grčka, Irska i Portugal, tri su zemlje koje su bile prisiljene tražiti spas od ostatka eurozone. Grupi zemalja koje su blizu istoj sudbini, a koju predvode Italija i Španjolska, priključio i se Cipar
U četvrtak, 21. srpnja, vođe eurozone su donijele novi plan za spašavanje Grčke.
Grčka se vrlo brzo nakon prvog paketa pomoći našla na udaru ulagača. Naime, kamatne stope koje je Grčka morala ponuditi investitorima kako bi ovi kupili njezine obveznice su dostizale nove rekorde iz tjedna u tjedan.
Na kraju su bile toliko visoke da se Grčka više nije mogla zaduživati na otvorenom tržištu. Stoga se ponovo morala obratiti za pomoć ostalim članicama eurozone.
Drugi paket financijske pomoći stoga mora biti 'prava stvar'. Eurozona si ne može dozvoliti da Grčka ponovo bude stjerana u kut za nekoliko mjeseci, zbog čega su se europske elite odlučile na radikalne poteze.
U novom planu treba sudjelovati i privatni sektor, što je bila velika pobjeda za Njemačku i težak poraz za Europsku središnju banku (ECB).
Prema nekim očekivanjima, doprinos privatnog sektora bi trebao iznositi oko 37 milijardi eura. Novim paketom Grčkoj je smanjena kamatna stopa, povećan rok otplate s prosječnih 7,5 godina na 15 do 30 godina s počekom od 10 godina.
Spašavanje Španjolske i Italije
Iako su Europljani naglašavali da je sudjelovanje banaka i ostalih vjerovnika na dobrovoljnoj razini, svima je jasno da nema mnogo toga dobrovoljnog u pristanku na smanjenje potraživanja za 20%, koliko idu neke procjene.
U prvih par dana nakon objave novog plana za Grčku, reakcija tržišta je bila dobra. Euro je osnažio i prešao granicu od 1,45 američkih dolara, dok su kamatne stope na desetogodišnje obveznice Španjolske i Italije su pale ispod 6%.
|
Prema nekim procjenama, investitori počinju gubiti povjerenje u zemlju ukoliko kamatna stopa na te obveznice prijeđe 7%.
Spašavanjem Grčke, Europljani su dobrim dijelom spašavali i Španjolsku i Italiju. Obje zemlje su jednostavno prevelike da bi ih se spašavalo paketima financijske pomoći, kao što je to bio slučaj s Grčkom, Portugalom i Irskom. Međutim, povjerenje u stabilnost eurozone je bilo kratkog vijeka.
Iako su Europljane izbjegavali korištenje tih riječi, Grčka je zapravo novim planom priznala da nije u stanju otplaćivati svoje dugove i dio tog golemog tereta je prebacila na svoje vjerovnike.
Novim planom je eurozona jasno poručila investitorima da je moguće da dio njihovih ulaganja u obveznice članica eurozone nikada ne bude isplaćen.
Cipar
Nije trebalo dugo da agencije za kreditni rejting krenu u novu ofenzivu. Istini za volju, S&P, Fitch i Moody's su unaprijed upozorili da će bilo kakvo 'dobrovoljno' sudjelovanje privatnog sektora tretirati kao djelomični bankrot.
Moody's je prvi položio karte na stol i srezao grčki rejting s Caa1 na Ca. Ubrzo nakon toga, S&P spušta grčki rejting s CCC na CC. Međutim, puno pogubnije za eurozonu bi moglo biti rezanje kreditnog rejtinga Cipru.
Naime, Moody's je izrazio zabrinutost zbog izloženosti Cipra grčkom dugu te je srezao kreditni rejting otočnoj državi s A2 na Baa1.
Jedan od osnovnih ciljeva novog plana pomoći Grčkoj je bio da se spriječi širenje krize na ostale zemlje članice.
Otvaranjem nove fronte u Cipru je taj san postao java. Da stvari budu još gore, kamatne stope na obveznice Italije i Španjolske su ponovo počele rasti. Prije par dana, Italija je bila prisiljena pristati na kamatnu stopu od 4,8% kako bi uspjela prodati trogodišnje obveznice u vrijednosti od 3,5 milijardi eura, što je 1,1% više nego u lipnju.
Nepovjerenje investitora
Situacija je još teža u Španjolskoj, kojoj je Moody's zaprijetio rezanjem kreditnog rejtinga s Aa2 na Aa3. Osim teške ekonomske situacije, Španjolska i Italija su pogođene i političkom krizom.
Silvio Berlusconi je pritisnut sudskim procesima i pitanje je koliko vremena će posvetiti rješavanju talijanskih ekonomskih problema, a koliko rješavanju vlastitih problema sa zakonom.
|
U Španjolskoj, pak, premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero je spreman predati štafetnu palicu oporbi. Naime, Zapatero, kojemu je popularnost znatno opala kao i njegovoj socijalističkoj stranci, raspisao je prijevremene izbore i objavio da se neće ponovo kandidirati za premijera.
Novi izbori bi se trebali održati u studenom. Međutim, postavlja se pitanje koliko bolnih reformi će aktualna vlada biti spremna provesti u međuvremenu.
Dojam je da su stvari u eurozoni vraćene na početak. Novi plan nije uspio vratiti povjerenje investitora u dugoročnu stabilnost financija na periferiji eurozone.
Nakon nekoliko uspješnih dana, euro je opet pao na oko $1.42, dok kamate na dug Italije i Španjolske ponovo rastu.
Kreditne agencije, pak, predvođene Moody's-om, i dalje režu kreditne rejtinge članica eurozone. Jedina prava novost je otvaranje nove fronte na Cipru.
Do sada su tri zemlje bile prisiljene tražiti spas od ostatka eurozone – Grčka, Irska i Portugal. Međutim, sada se grupi zemalja koje su blizu istoj sudbini, a koju predvode Italija i Španjolska, priključio i Cipar. Ostaje samo pitanje koliko dugo će Njemačka biti voljna braniti eurozonu pod svaku cijenu. (Bankamagazin)
|
|
 |
|