20.07.2011.
Izvanredni summit EU
Sutra (četvrtak, 21. srpnja) održat će se izvanredni summit članica eurozone kako bi se raspravilo o mogućim rješenjima za novi paket pomoći Grčkoj
Čelnici 17 članica eurozone sastat će se u četvrtak na izvanrednom summitu u Bruxellesu, a početak sastanka zakazan je u 12 sati, prenosi Europeanvoice.com.
Predsjednik Europskog vijeća, Herman Van Rompuy , koji inače saziva summite u Europskoj uniji, odredio je konačan datum summita i najavio kako će se na njemu razmatrati rješenja za novi paket mjera pomoći Grčkoj.
Namjera je postići konsenzus između članica eurozone, koje po pitanju rješavanja grčkog duga, imaju oprečne stavove.
Iz tog razloga, financijska tržišta su u posljednje vrijeme dosta loše reagirala što je uzdrmalo kompletan euro-blok, a neusuglašavanjem mišljenja i rješenja za Grčku, posljedice bi mogle biiti katastrofalne za čitavu eurozonu.
Njemačka kočila summit
Najjača i najveća članica EU-a, Njemačka, kočila je održavanje ovog izvanrednog summita iz razloga što je njihova kancelarka Angela Merkel izjavila kako će summitu prisustvovati samo ako se članice usuglase oko pomoći Grčkoj, te je inzistirala da se paket pomoći mora izglasati prije održavanja summita.
Inače, odluka ECB-a o nepodržavanju uključivanja privtnog sektora u pomoć Grčkoj i nepodržavanju otkupa grčkih državnih obveznica kao kolaterala, razljutila je kancelarku Merkel, što je izazvalo otvorene verbalne sukobe na relaciji ECB-Njemačka, prenosi Financial Times.
Reakcije na financijskom tržištu
Grčki dug dosegnuo je rekordnu visinu od 500 mlrd dolara, odnosno iznosi 150 posto BDP-a, a uz veliku izloženost većine europskih zemalja tom dugu (kroz posjedovanje grčkih obveznica na računima njihovih banaka), efekti grčke krize direktno se prelijevaju i na njihova gospodarstva, prenosi The Wall Street Journal.
Takvo stanje izaziva nesigurnost na financijkom tržištu zbog čega rastu premije na rizik državnih obveznica. To je problem i za ostale visoko zadužene zemlje poput Italije i Španjolske kojima sve više raste ponuda državnih obveznica što dovodi u pitanje održivnost njihovog duga.
Također, sve više se raspravlja o mogućnosti grčkog napuštanja eurozone, ali i ostalih kritičnih članica, što predstavlja opasnost rušenja kredibiliteta kompletnog eurobloka.
|
Moguća riješenja
Analitičari ovu situaciju u eurozoni smatraju sumornom. Skupina ekonomista pod nazivom
The Economist Intelligence Unit prognozira gospodarski pad eurozone s ovogodišnjih 2 posto na 1,4 posto iduće godine.
Također navode kako moguće mjere koje će čelnici euro-zemalja izglasati na sutrašnjem sumitu predstavljati samo «stavljanje flastera na ranu eurozone koja i dalje krvari»
Ekonomisti Goldman Sachsa kažu kako su sve članice eurozone na istom brodu te one nemaju mogućnost spasa ukoliko se Italiji i Španjolskoj dogodi ista situacija kao i Grčkoj.
Ukoliko se tim zemljama ne omogući jeftinije pozajmljivanje sredstava, jednostavno neće biti načina da ih se naknadno izvlači iz krize iz razloga što se radi o prevelikim članicama eurozone. (Bankamagazin)
|
|
|
|