27.10.2011.
EU dogovorila dokapitalizaciju banaka
Banke će do 30. lipnja 2012. morati osigurati stopu adekvatnosti kapitala od 9 posto kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka, prenosi HRT
Čelnici 27 zemalja Europske unije postigli su u srijedu navečer dogovor o dokapitalizaciji banaka, prema kojem će one do 30. lipnja sljedeće godine morati osigurati stopu adekvatnosti kapitala od 9 posto kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka.
Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na financijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama svojih država, a zadnja je mogućnost obraćanje Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF).
Mjere za povratak povjerenja u bankarski sektor nužne su i hitno potrebne, kaže se u izjavi čelnika. One trebaju osigurati srednjoročno financiranje banaka kako bi se izbjegao kreditni slom i sačuvao dotok kredita realnom gospodarstvu. U izjavi se ne spominje iznos u kojem bi se banke trebale dokapitalizirati, dok se neslužbeno govori da je riječ o 108 milijardi eura.
Prije početka summita svi su se složili da treba naći održivo rješenje za Grčku otpisivanjem dijela njezina duga, da treba dokapitalizirati banke i povećati zaštitnu moć EFSF-a kako se kriza ne bi proširila i na druge zemlje, u prvom redu na Italiju. Ali, do konačnih odluka treba naći odgovore na mnoga pitanja tako da pozitivan ishod nije zajamčen.
Prema izvješću Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske središnje banke i Europske komisije o održivosti grčkog javnog duga, ako privatni vjerovnici ne pristanu na otpis većeg dijela duga, Grčkoj bi do 2021. godine trebale 252 milijarde eura pomoći.
Najviše je nedoumica kako pojačati kreditnu sposobnost EFSF-a, a da se pritom ne povećavaju jamstva država članica. Zaštitna moć toga fonda treba se povećati "učinkom poluge", ali se treba dogovoriti kakva će ta "poluga" biti. Njemačka je uspjela nametnuti svoje stajalište i iz toga isključiti Europsku središnju banku, što je tražila Francuska. Pariz je tražio da se EFSF registrira kao banka koja bi mogla neograničeno posuđivati od Europske središnje banke, dok Nijemci nisu htjeli ni čuti za to jer bi to značilo tiskanje novca i inflaciju.
Upalio apel "padne li euro, pada Europa"
Njemačka kancelarka Angela Merkel je prije dolaska u Bruxelles dobila potporu njemačkog parlamenta. Ona je, točno u podne, stale pred zastupnike i još jednom ponovila koliko je bitno za cijelu Europu da prihvate plan o stabilizaciji eura.
Kako piše Tportal, u svom je polusatnom govoru jasno rekla kako je svjesna rizika kojem se izlaže, ali i da iza njega stoji. Osvrnula se i na Grčku za koju je rekla da zaslužuje da im se ponudi održiva perspektiva za budućnost.
|
Istaknula je kako je unatoč njenoj potpori planu za rješavanje dužničke krize, potrebna kočnica za ograničavanje povećanja duga. Na samom kraju još je jednom ponovila kako njemački doprinos EFSF-u neće prijeći 211 milijardu eura, bez obzira na to što drugi govore.
Eurozona mora iskoristiti prigodu koju nudi ova kriza, jer će u suprotnom uslijediti neuspjeh, rekla je Merkel. "Nitko ne smije vjerovati kako je Europi zagarantirano još pola stoljeća mira i napretka. Padne li euro, pada i Europa", apelirala je na kraju Angela Merkel.
Bundestag je na kraju odobrio proširenje Fonda za stabilizaciju eura. (HRT)
|
|
 |
|