24.09.2010.
Irska kao nova Grčka
Pad gospodarstva 5 posto, najveći proračunski deficit u eurozoni, problematične banke… Ne čudi što neki analitičari predviđaju da će se Irskoj vrlo skoro morati pomoći na jednak način kao i Grčkoj
Četvrtak je Europi donio pregršt loših ekonomskih vijesti. Prvo je Irska objavila kako joj se gospodarstvo stisnulo za pet posto na godišnjoj razini, a zatim su objavljeni podaci da je poslovna aktivnost u eurozoni pala na najniže razine u posljednjih sedam mjeseci, što govori da je Europa u stagnaciji.
Što se tiče Irske, situacija u toj otočnoj zemlji sve više zabrinjava europske ekonomiste i analitičare, te polako postaje novo žarište krize koja nikako da prođe.
Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom ovogodišnjem tromjesečju od pet posto doveo je do pada vrijednosti irskih državnih obveznica. Tako od četvrtka desetogodišnja državna obveznica ima prinos od 6,5 posto, tj. 4,2 postotna poena više od njemačkih.
Iako irsko gospodarstvo čini svega 1,8 posto eurozone, situacija u toj zemlji je na putu one u Grčkoj. A kako piše američki poslovni dnevnik The Wall Street Journal, ni Španjolska nije daleko. Naime i Španjolce i Irce muče slični problemi – puknuće nekretninskog balona koje je za sobom povuklo i bankarske sustave.
Problem Dublina je i najveći proračunski deficit u eurozoni, koji iznosi 12 posto BDP-a. Uz to se očekuje da bi on mogao uskoro još snažno porasti. Inače, u Europskoj monetarnoj uniji dozvoljen godišnji proračunski minus je tri posto. Stoga ne čudi što neki analitičari predviđaju da će se Irskoj morati pomoći na jednak način kao i Grčkoj.
Kako bi se osigurali dodatni proračunski prihodi, irski ministar financija početkom tjedna je najavio kako će se u bazu poreznih obveznika uključiti i građane s niskim primanjima. Naime, gotovo 50 posto radnika u Irskoj trenutno ne plaća porez na dohodak, a takav je porezni sustav neodrživ u zemlji čiji proračunski manjak spada među najviše u Europskoj uniji.
Analitičari procjenjuju da bi proširivanje baze poreznih obveznika moglo osigurati dodatnih oko 300 milijuna eura poreznih prihoda godišnje, što je tek jedna desetina od tri milijarde eura ušteda koje Dublin mora ostvariti samo u ovoj godini.
|
No, u najgoroj su situaciji banke. Stoga ne čudi što je agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Standad & Poor's prošloga tjedna snizila prognozu za Bank of Ireland, jednu od četiri najveće irske banke, sa 'stabilne' na 'negativnu', navodeći kao razlog opću slabost irskog gospodarstva i izdašne državne potpore.
Agencija je istodobno potvrdila bančin rejting 'B++', naglasivši kako Bank of Ireland ima iznimno visoku razinu potpore države, uključujući nastavljen rast državnog udjela, te da će se teško odviknuti od podrške poreznih obveznika i ponovno početi poslovati u plusu.
Iz Standard & Poor'sa priopćeno je da prema njihovim prognozama banka neće u iduće dvije godine uspjeti vratiti kreditni profil 'A-'.
U problemima je i Anglo Irish bank, inače u državnom vlasništvu. Ta će banka biti podjeljena na dvije. Prva, u kojoj će se zadržati depoziti klijenata, i druga koja će biti tzv. 'asset recovery bank' i bavit će se lošim kreditima.
Ta druga bi se, u zasada još uvijek neodređenom roku, trebala riješiti loših kredita, nakon čega će bit prodana. Cijena restrukturiranja Anglo Irish bank bit će poznata slijedećeg mjeseca.
Problemi s irskim bankama počeli su u vrijeme irske gospodarske ekspanzije kada su banke snažno kreditirale nekretninski sektor. S početkom krize došlo je do snažnog pada tržišta nekretnina što je prema dnu povuklo i banke. Od tada su vlasti u Dublinu 'potrošile' gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda kako bi spasile financijski sektor. (Bankamagazin)
|
|
 |
|