10.03.2010.
Javno predavanje Banke: Što Hrvatska može naučiti od Grčke
|
Mjere koje je Grčka poduzela u borbi s jednom od najdubljih kriza u povijesti mogle bi poslužiti i Hrvatskoj, obzirom na sličnosti problema s kojima se obje suočavaju, istaknuto je na javnom predavanju u organizaciji magazina Banka
|
Alexis Georgiades
"Grčka treba isposlovati 50 milijardi eura za ovu godinu, no mi ne tražimo da nam druge države samo daju novac, već njihovu potporu, kako bi Grčka mogla posuđivati po istoj, nižoj kamati", konstatirao je Alexis Georgiades iz veleposlanstva Grčke u Zagrebu na javnom predavanju magazina Banka koje je održano u utorak u Profil Megastoreu.
Svjetska ekonomska kriza Grčkoj je donijela iste probleme kao i drugim zemljama, kazao je Georgiades, no iznimno veliku ulogu ovdje imaju špekulanti - hedge fondovi koji se klade protiv Grčke i protiv eura, kao i izrazito negativno novinarsko izvještavanje o grčkoj krizi u kojem su novinari zaboravili na objektivnost.
"Novinari su pisali da će Grčka napustiti eurozonu, da bi trebala prodati Akropolu, ili neke otoke", istaknuo je. Negativni medijski napisi uzrokovali su nesigurnu atmosferu, a svoj doprinos dali su i najviši državni dužnosnici Grčke.
"Od njih nije bilo jasnih odgovora i poruka javnosti, a umjesto ohrabrenja, jedni su govorili sve će biti u redu, a drugi da mjere koje smo prihvatili neće biti dovoljne", opisuje Alexis Georgiades.
Također, napominje da je i smanjenje rejtinga najvećih agencija utjecalo na to da su kamate na kredite "skočile u nebo".
Špekulatori su udarili i na euro, te pojačali strahove od ekspanzije krize u drugim europskim zemljama. Također, sama eurozona je stavljena na test, te je prokazano da je Europska unija više monetarna nego ekonomska unija, bez nedovoljnih mehanizama za suočavanje s krizom i špekulantima, jer, kako ističe, grčko gospodarstvo čini samo 2,7 posto BDP-a eurozone, te 3,9 posto njenih dugova, a posljedice na euro su velike.
"Što bi tek bilo da je riječ o većoj državi", pita se Georgiades koji je dugo nabrajao razloge za jednu od najsnažnijih kriza u grčkoj povijesti.
Ilustrirao je i strukturalne probleme. "Korupcija je raširena, kao i nepotizam i izbjegavanje poreza, jer od desetak milijuna stanovnika samo njih 5.000 prijavljuje godišnji prihod veći od 100.000 eura. Doktori i odvjetnici prijavljuju prihod od tisuću eura mjesečno. Osim toga, javni sektor nam je preglomazan, u njemu je pola milijuna javnih službenika".
Nabrajanje grčkih problema izrazito podsjeća na probleme u Hrvatskoj, od visokog vanjskog duga, veličine javnog sektora do raširenosti korupcije i nepotizma.
S obzirom na sličnost problema s kojima se obje zemlje suočavaju mjere koje je Grčka poduzela u borbi s jednom od najdubljih kriza u povijesti mogle bi poslužiti i Hrvatskoj, istaknuto je na javnom predavanju.
|
Računi, računi
Mjere premijera Georgija Papandreua javnost podržava, kazao je Georgiades i istaknuo najbitnije: problemu povećanja prihoda pristupili su na sljedeći način - povećanjem PDV-a, od 4,5 posto, 9 posto i 19 posto, na 5 posto,10 posto i 21 posto, povećanjem trošarina na cigarete, alkohol i gorivo te luksuzna dobra kao što su skupi automobili ili jahte, a povećava se i porez na nasljedstvo te se uvodi poseban porez od 1 posto na osobni prihod viši od 100.000 eura.
Istodobno, mjere su usmjerene na smanjivanje troškova države, pa će se za 10 posto smanjiti plaće premijeru, ministrima i ostalim vladinim dužnosnicima, a jedna od mjera je i 12-postotno smanjenje plaća javnim službenicima kao i umanjivanje božićnice za 30 posto.
Osim toga, ukidaju se menadžerski bonusi u javnom sektoru, zaustavlja se zapošljavanje u javnom sektoru i zamrzava rast mirovina.
Od sljedeće godine, na svakih pet umirovljenih zaposlenika u javnom sektoru zaposlit će se samo jedan, smanjuju se i operativni troškovi ministara za 10 posto, kao i izdvajanja za vojsku, za 500 milijuna eura bit će manje ulaganje u javni sektor, a za 200 milijuna ulaganja u obrazovanje.
Uz mirovinsku reformu, uvodi se i reforma poreznog sustava koja obuhvaća progresivno oporezivanje individualnog prohoda, ukidanje ogromnog broja poreznih olakšica, mijenjanje pravila oporezivanja.
Postoji i poseban, grčki scenarij izdavanja računa - ako netko pita za račun, odgovor je 'može, ali morate platiti više', objašnjava Georgiades. Iz tog razloga grčka vlada uvodi, praktično rečeno, nagrađivanje za račune - s određenim brojem računa na kraju godine doći će do poreznih olakšica u konačnom obračunu poreza na dohodak.
Za mirovinsku reformu, bitno je istaknuti produženi radni vijek i izjednačavanje godina žena i muškaraca za odlazak u mirovinu u javnom sektoru. Kako bi povratili kredibilitet osniva se neovisna statistička agencija koja će biti pod kontrolom Eurostata, kako bi lažiranje statističkih podataka bilo nemoguće.
"Vlada je napravila svoj posao, mjere su bile teške no nužne, a isto tako smatra i grčka javnost koje je u istraživanju koje je provedeno prije tri dana, pokazalo da 51,9 posto Grka vjeruje premijerovim naporima da prevlada krizu. Premijer je kazao da Grčka nikada nije tražila novac od drugih, odnosno EU, već potporu kako bi mogla posuđivati po istoj kamati. Napravili smo svoj posao, samo trebamo političku pomoć. Trebamo čuti da nas podržavaju", zaključio je Georgiades. (Bankamagazin)
|
|
 |
|