28.04.2010.
Grci povukli Portugal, slijedi li i čitava eurozona
Tržišta kapitala diljem svijeta zabilježila su snažne padove, što je probudilo strahovanja kod investitora da će se grčka kriza proširiti
Grčka financijska kriza nije samo tu zemlju dovela na efektivni rub bankrota, nego je za sobom povukla još jednu dugom opterećenu europsku zemlju – Portugal.
Domino efekt 'grčke tragedije' sada prijeti i čitavoj eurozoni, a čini se kako zasada nema učinkovitog lijeka.
Naime, nakon što je u utorak bonitetna agencija Standard & Poor's srušila grčki kreditni rejting na "junk" status, najniži status koji obveznice mogu imati, istodobno je i za dva stupnja srušila i kreditni rejting Portugala. Uskoro zatim tržišta kapitala diljem svijeta zabilježila su snažne padove, što je probudilo strahovanja kod investitora da će se kriza produbiti.
Tako su indeksi burze u Europi pali, londonski FTSE 100 pao je za 2,6 posto, njemački DAX za 2,7%, a francuski CAC-40 za 3,8 posto. Na Wall Streetu je industrijski indeks Dow Jones pao za više od 200 baznih bodova, a lošeg poslovanja nisu ostale pošteđene ni azijske burze.
Grčki problem s proračunskim deficitom i visokim inozemnim dugom od samog je početka bio opasnost za eurozonu jer prijetnja širenja krize nije nimalo bezazlena.
Grčka je dio tzv. skupine PIGS, u kojoj se nalazi s Italijom, Španjolskom i Portugalom dok zasada jedino Italija od tih zemalja nije u ozbiljnim problemima, a posebno zabrinjava status Španjolske jer se radi se o petoj najvećoj europskoj ekonomiji, čija bi propast ugrozila ne samo eurozonu već i čitavu Europu.
Osim gospodarskih problema, grčka je kriza pokazala i nesuglasnost među zemljama članicama monetarne unije.
Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, koja izdaje najveću količinu inozemnog duga, pokazala je malo dobre volje za pomoć Ateni novcem svojih poreznih obveznika.
Slično misle i druge zemlje eurozone unatoč činjenici da bi pravi problem mogao nastati ako Grčka za sobom povuče još nekoga.
Ako se nisu uspjeli dogovoriti oko spašavanje jedne, teško je zamisliti da bi pao dogovor oko spašavanja drugih zemalja. Osim toga, ukoliko Španjolska potone, upitno je ima li eurozona uopće dovoljno novaca da ju spasi.
Prvi test dolazi 19. svibnja, kad Grčka mora isplatiti 8,5 milijardi dolara obveznica koje dolaze na naplatu. Pitanje koje se postavlja je: mogu li Nijemci spasiti cijelu eurozonu?
Naime, kad se spominje financijska pomoć eurozone za Grčku, prvenstveno se misli na njemački udio koja bi trebala dati lavovski dio financijskog paketa. Nijemci su spremni pomagati nakon pregovora Grka i MMF-a, ali samo ako Grci pristanu na daljnje mjere štednje.
Stoga je i za srijedu najavljen sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i čelnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Europske središnje banke (ECB) i drugih financijskih institucija.
|
Zabrinuta se tržišta nadaju pozitivnom signalu od Merkel, čelnika MMF-a Dominiquea Straussa-Kahna, predsjednika ECB-a Jeana-Claudea Tricheta i drugih. Rasprava o pomoći Grčkoj posebno se užarila u Berlinu, koji zahtijeva da eventualna pomoć Ateni bude strogo uvjetovana.
U intervjuu za njemački dnevnik Handelsblatt njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble naglasio je, međutim, da je unatoč iskazanom negodovanju i neodlučnosti Njemačka spremna pomoći Grčkoj.
"Smatramo da je paket pomoći kojeg je eurogrupa dogovorila 11. travnja potrebno konkretizirati i provesti kako bi se odaslao jasan signal da nećemo dopustiti da Grčka potone", kazao je Schaeuble.
Grčka je zatražila aktivaciju 45 milijardi eura vrijednog paketa pomoći EU-a i MMF-a, u kojemu će Njemačka kao najveći pojedinačni uplatitelj u EU proračun imati udio od nekih 8,4 milijarde eura.
U međuvremenu je londonski financijski dnevnik The Financial Times izvijestio da MMF razmatra mogućnost povećanja svog udjela u dogovorenom paketu pomoći toj zemlji za 10 milijardi eura.
MMF pregovara o povećanju svojeg udjela u planiranom financijskom paketu za Grčku na 25 milijardi eura, piše FT, pozivajući se na bankarske dužnosnike i izvore bliske MMF-u i vladi u Ateni.
MMF je dosad pristao financirati jednu trećinu ukupno 45 milijardi eura vrijednog paketa pomoći, dok će ostatak sredstava osigurati članice eurozone.
Jedan analitičar blizak pregovorima tvrdi da bi Fond navedeni iznos mogao učiniti dostupnim u sklopu planiranih trogodišnjih zajmova. "Fond je zasad odredio 25 milijardi eura kao plafon pomoći za Grčku a o eventualnim dodatnim sredstvima se još raspravlja", kazao je on za FT. (Bankamagazin)
|
|
|
|