25.05.2010.
MMF i Pariški klub za spas Sredozemlja
U utorak su objavljeni planovi Italije i Španjolske kako će smanjiti proračunski manjak u 2011. i 2012. U razdoblju od dvije godine Rim bi manjak trebao smanjiti za 24 milijarde eura, a španjolski plan štednje predviđa smanjenje proračunske potrošnje za 15 milijardi eura
Zemljama Mediterana treba Pariški klub i pravila Međunarodnog monetarnog fonda kako bi uspjele refinancirati svoja dugovanja, tvrdi Paul Merson, glavni investicijski direktor najstarije ženevske privatne banke Lombard Odier.
"Sadašnji paket pomoći je bio potreban kako bi se stabilizirao financijski sustav, ali se njime neće popraviti fundamenti" tvrdi Merson dodajući kako je potreban Pariški klub kako bi se zemlje Sredozemlja uspješno restrukturirale.
Nadalje, tvrdi kako tisuću milijardi eura neće doprinijeti da eurozona promjeni svoju budućnost jer nedostaju pravila Monetarnog fonda kojima bi se uvela fiskalna disciplina.
Doduše, paketom pomoći će se stvoriti spasonosna mreža za njemačke i francuske banke koju su najotvorenije prema južnoeuropskim članicama Unije.
Što se tiče samog pariškog kluba, on je utemeljen 1956. godine kao informalna grupa bogatih zemalja zbog restrukturiranja dugovanja država u krizi i(li) otpisivanja njihovog zaduženja.
Inače, u utorak su objavljeni planovi Italije i Španjolske kako će smanjiti proračunski manjak u 2011. i 2012.
Tako u Rimu očekuju da će tim mjerama u sljedećoj godini smanjiti deficit za oko 13 milijardi eura. Očekuje se da će mjere obuhvatiti zamrzavanje zapošljavanja u javnom sektoru i sniženje visokih plaća državnih službenika i političara te višemjesečnu odgodu odlaska u mirovinu za one koji se bliže odgovarajućoj dobi.
Mjerama bi se u razdoblju od dvije godine manjak trebao smanjiti za 24 milijarde eura, rekao je glasnogovornik vlade Paolo Bonaiuti. Isključio je mogućnost povećavanja poreza.
|
Rim želi tim mjerama, čija je vrijednost ekvivalentna 1,6 posto talijanskog BDP-a, svesti manjak do 2012. ispod tri posto BDP-a, plafona za članice monetarne unije, a time bi se prošlogodišnji manjak od 5,3 posto BDP-a u 2012. trebao biti srezan na 2,7 posto.
Španjolska vlada najavila je opsežan paket mjera štednje u odgovoru na jačanje zabrinutosti unutar Europske unije da je Španjolska na putu zapadanja u financijsku krizu grčkog stila.
Plan štednje predviđa smanjenje proračunske potrošnje za 15 milijardi eura u 2010.-2011., uključujući i prva smanjenja plaća u javnom sektoru nakon više desetljeća, zamrzavanje mirovina te rezanje javnih ulaganja.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da te ambiciozne mjere pojačavaju vjerodostojnost Španjolske, ali je upozorio da one ipak moraju biti upotpunjene strukturnim reformama koje bi uključivale radikalnu reformu tržišta rada kako bi postalo fleksibilnije, kao i hrabru mirovinsku reformu.
Španjolski problemi uključuju veliki fiskalni deficit, visoku razinu duga, anemičan rast produktivnosti i slabu konkurentnost, ističe MMF. Veći problem predstavlja i stopa nezaposlenosti od nekih 20 posto, najviša u zapadnoj Europi.
Što se tiče Grčke, njemački tabloid Bild otkrio je tajne detalje iz "paketa" namijenjenog Grčkoj. Prema odredbama o kojima javnost ništa nije znala, Grci s vraćanjem dugova ne moraju početi odmah, već tek za maksimalno tri godine.
Svaka zemlja stavlja na raspolaganje određen iznos za Grčku, koja kada joj zatreba novac, ima pravo posegnuti za tim novcem, ali, kada posegne, onda mora uzeti najmanje milijardu eura odjednom. Postoji i klauzula o izlaženju iz "posla".
Naime, ako jedna zemlja koja je dala novac za Grčku zbog toga bude primorana da sama uzme kredit, pa zbog toga dođe u situaciju da plaća kamate koje su više nego iznos koji joj Grčka vraća, onda takva država ima pravo odbiti dalje učešće u pružanju pomoći Grčkoj.
Također je u javnost izašla informacija da Grčka zemljama-donatorima mora plaćati i "servisnu taksu" za njihove usluge.
Ona iznosi pola posto od iznosa kredita, što nije malo. Naime, ukoliko na primjer Grci uzmu čitav njemački dio paleta u iznosu od 22,3 milijarde eura, njemačka Kreditna banka za obnovu na ime takse će zaraditi 112 milijuna eura. Pri vraćanju kredita, Grčka se mora odnositi prema svim donatorima podjednako.
Nije dozvoljeno brže vraćanje novca određenim zemljama. Naposljetku, ako neki sud Europske unije ili ustavni sud neke od država-donatora donese pravosnažnu odluku prema kojoj dodjela kredita Grčkoj predstavlja povredu prava EU, ili pravnog sistema dotične države, ugovor te države sa Grčkom se odmah anulira. (Bankamagazin)
|
|
 |
|