03.01.2011.
Estonija u eurozoni: Kraj borbe s recesijom ili posljednja karta za Titanic
Nobelovac Paul Krugman u svom blogu napisao je da je prelazak na euro simbol estonske tranformacije iz sovjetske provincije u uzorne europske građane, ali cijena za gospodarstvo bit će visoka, prenosi The Financial Times
Estonija je u subotu postala najnovija članica eurozone, ali produbljivanje krize vjerojatno će još neko vrijeme izvan monetarne unije ostaviti većinu istočnoeuropskih zemalja koje su se u proteklom desetljeću pridružile Europskoj uniji.
Mala baltička država s 1,3 milijuna stanovnika postala je sedamnaesta članica eurozone u ponoć s petka na subotu. Estonsku krunu zamijenila je eurom i postala je prva država nastala raspadom Sovjetskog saveza koja je prihvatila euro, piše The Financial Times.
Premijer Andrus Ansip podigao je prve eure s posebno instaliranog bankomata pred kazalištem u kojem je održan svečani bal povodom prelaska na euro i Nove godine.
“Ovo je mali korak za eurozonu i veliki korak za Estoniju”, rekao je premiejr Ansip, “Ponosni smo da smo država članica eurozone”.
U Estoniji prelazak na euro smatraju završetkom svoje borbe protiv recesije koja je 2009. udarila njihovo gospodarstvo smanjivši BDP za 14 posto. Nadaju se da će uklanjenjem straha od devalvacije privući strane investitore i omogućiti građanima zaduživanje s manje rizika, tim više što je većina hipoteka već u eurima.
Riječ je također o snažnom poticaju za integraciju sa Zapadom, odnosno daljnjem odmaku od ruskog utjecaja. Udaljavanje od Rusije počelo je raspaddom Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Estonski susjedi Letonija i Litva, koji s novom članicom eurozone dijele sličnu povijest, nadaju se prelasku na euro 2014. godine, a njihove valute već su godinama vezane uz zajedničku europsku valutu.
Estonska kruna u euro se pretvara po tečaju od 15,6466 kruna za euro. Obje valute će se u prva dva tjedna nove godine koristiti kao ravnopravno sredstvo plaćanja.
Kampanja protiv eura zadržala je svoju retoriku. U prigodnoj izjavi navodi se da je Estonija “uzela posljednju kartu za Titanic”.
Nobelovac Paul Krugman u svom blogu napisao je da je prelazak na euro simbol estonske tranformacije iz sovjetske provincije u uzorne europske građane, ali cijena za gospodarstvo bit će visoka.
|
“Čestitke Estoniji, ali i sućut. Nije to bio blistavi prelazak na euro kakav joj je obećan”, napisao je Krugman, prenosi The Financial Times.
Poljska, Mađarska i ostale istočnoeuropske zemlje članice EU sketptične su oko pridruživanja eurozoni. Sve su one obećale da će se jednog dana pridružiti eurozoni, ali žele prvo vidjeti kako će se riješiti dužnički problemi Irske, Grčke, Portugala i Španjolske.
Boje se taskođer da će gubitkom fleksibilnog tečaja postati manje kompetitivne i manje izdržljive na financijske udare. Dužnička kriza opovrgnula je također mišljenje kako članstvo u eurozoni jamči manje troškove zaduživanja.
Guverner poljske centralne banke Marek Belka ponovio je svoj skeptični stav u izjavi za tabloid Super Express. Rekao je da će se Poljaci eurozoni pridružiti kada u njoj “bude uspostavljen red”. “U eurozoni se događaju dramatične stvari pa čemu onda žuriti?”, pita se poljski guverner.
Češki premijer Petr Necas rekao je da euro još dugo vremena njegovoj domovini neće donositi prednost. Ekonomisti da se Češka neće pridružiti Europskoj uniji prije 2019-2020. godine.
U svom novogodišnjem obraćanju njemačka kancelarka Angela Merkel nije propustila istaknuti privrženost zajedničkoj valuti.
“Euro je temelj našeg prosperiteta. Njemačka treba Europu i našu zajedničku valutu... Mi Nijemci spremni smo preuzeti odgovornost, iako je to nekada vrlo teško”, rekla je Merkel.
U istrom tonu govorio je i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. “Dragi zemljaci, ne vjerujete onima koji kažu da bismo trebali napustiti euro... Kraj eura bio bi kraj Europe”, poručio je u novogodišnjem televizijskom obraćanju Francuzima.
Estonija će biti najsiromašnija članica eurozone, ali njen dug i proračunski manjak – koji muče neke stare članice Europske monetarne unije – su među najnižima.
Ansipova vlada desnog centra srezala je troškove i povećala neke poreze kako bi osigurala da proračunski manjak ostane nizak. Na konferenciji za novinare estonski premijer rekao je da su jednim okom pratili probleme u eurozoni, ali da je siguran kako će ih Irska i Grčka prevladati.
U ekonomskom smislu eurozona će jedva osjetiti pridošlicu. Estonski BDP predstavlja tek 0,2 posto sadašnjeg BDP-a eurozone od 8,9 bilijuna eura. No, članstvo u eurozoni moglo bi pomoći nordijskim bankama, koje su glavni igrači u Baltičkoj regiji, prije svega Swedbanku, procjenjuje The Financial Times.
Sve tri baltičke zemlje prošle su sovjetsku, nacističku pa ponovo sovjetsku okupaciju, i članstvo u zapadnoeuropskim ekonomskim i sigurnosnim strukturama za njih je prioritet. Postale su članice NATO-a i Europske unije 2004. godine. (Bankamagazin)
|
|
|
|