Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
01.12.2009. Nova Europa – tranzicija stigla na naplatu
Kako bi spriječile 'opći potop' neke su novoeuropske vlade potražile pomoć od MMF-a i(li) EU, druge su se odlučile na izdavanje obveznica, tj. povećavanje inoduga, dok je jedino Poljska uspjela prebroditi krizu gotovo netaknuta

Nova Europa kaska za starom ne samo po kvaliteti i standardu života već i u oporavku od trenutne gospodarske krize. Iako je tranzicija donijela mnogo toga dobroga svima od deset članica Europske unije, koje su se 'europskoj obitelji' pridružile tek u Trećem mileniju, njihova preobrazba iz komunizma u kapitalizam ipak je došla na naplatu.

Kako bi spriječile 'opći potop' neke su novoeuropske vlade potražile pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i(li) Europske unije, druge su se odlučile na izdavanje obveznica, tj. povećavanje inoduga, dok je jedino Poljska uspjela prebroditi krizu gotovo netaknuta.

S time da analitičari poljski slučaj povezuju s činjenicom da je ekonomija te zemlje naslonjena na Njemačku, čije je gospodarstvo najveće i najsnažnije u Europi, a koja je uspjela ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) još u drugom ovogodišnjem tromjesečju i time pomogla i svojem istočnom susjedu.
Prema posljednjim podacima Poljska je u trećem ovogodišnjem kvartalu ostvarila rast BDP-a od 1,7 posto na godišnjoj razini što pokazuje ubrzavanje ekonomskog rasta jer je u drugom tromjesečju privredni rast iznosio 1,1 posto.

Što se tiče zadnjeg ovogodišnjeg tromjesečja, član Savjeta narodne banke Poljske Jan Czekaj očekuje rast do dva posto, dok su u ministarstvu financija još optimističniji i najavljuju porast od čak 2,5 posto. Time će poljsko gospodarstvo u cijeloj 2009. godini ostvariti rast od 1,5 posto.

Poljska svoj uspjeh može zahvaliti prije svega izvozno orijentiranoj privredi, ali i povećanju privatne potrošnje koja je u razdoblju od lipnja do listopada rasla po stopi od 2,2 posto.

S druge strane druga po veličina zemlja Nove Europe - Rumunjska je objavila kako joj je BDP pao i četvrti kvartal za redom, a u ovoj se godini smanjio za ukupno 7,1 posto.

Kako bi se uspjela održati na životu Rumunjska je potražila i pomoć MMF-a u visini 20 milijardi eura, a jedan od uvjeta je smanjivanje državnog aparata.

Da bi se ispunili uvjeti 2010. godine vlada ima obavezu smanjiti proračunske troškove za plaće za 0,66 posto BDP-a, što znači da do srpnja 2010. treba uštedjeti 714 milijuna eura.

Analitičari ocjenjuju da će biti otpušteno oko 150.000 zaposlenih u državnom sektoru. Osim toga, Rumunjska ne smije ostvariti proračunski deficit veći od 5,8 milijardi eura ili 4,6 posto BDP-a u ovoj godini dok je isti lani iznosio 5,87 milijardi eura ili 4,8 posto BDP-a.

Snažan utjecaj svjetske krize vidljiv je iz podataka kako je u prvoj polovici godine Rumunjska privukla samo 2,89 milijardi eura direktnih stranih investicija, što je za 42,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Južni rumunjski susjedi Bugari su početkom ove krizne godine ipak prolazili nešto bolje jer im je BDP u drugom tromjesečju snižen 4,9 posto da bi se pad u trećem ubrzao na 5,8 posto, ali proračunski deficit iznosi 'tek' 1,2 posto, ili oko 320 milijuna eura.

Za blažu krizu Bugarske je zaslužna i nova vlada desnog centra koja je preuzela vlast u srpnju i odmah počela provoditi antirecesijske mjere od koji je najznačajnija smanjenje javne potrošnje za 15 posto.

Zatim, počelo je oštrije provođenje zakona za zaustavljanje krijumčarenja i počelo je primjenjivanje strože porezne politike. Također, bugarske monetarne vlasti su učinile sve kako bi nacionalnu valutu lev zadržali na jednakoj razini prema euru kako im tečajni pritisci ne bi dodatno ugrozili gospodarstvo.

No, analitičari ipak procjenjuju kako će Bugari sporije od drugih zemalja regije izaći iz krize jer su u nju kasnije i ušli.
Mađari su ipak krajem ove godine počeli 'stajati na vlastitim nogama', a da, unatoč činjenici da je Mađarska u recesiji već pet kvartala, stvari idu nabolje vidi se i iz odluke vlade u Budimpešti da odbije novu tranšu kredita Monetarnog fonda i pomoći koju joj je ponudila Europska unija.

Doduše, Mađarska je prije godinu dana dobila kredit vrijedan 20 milijardi eura od MMF-a, Svjetske banke i EU, a do odluke o odbijanju daljnje pomoći iskorišteno je 14,2 milijarde eura.

Treba i spomenuti da je predstavnik MMF-a u Mađarskoj James Morsink rekao je da odobrena sredstva ipak ostaju na raspolaganju kao određen vid sigurnosti.

Inače, ove godine mađarski BDP je pao za 7,2 posto u trećem kvartalu na godišnjoj razini dok vlada očekuje da će se taj pad u 2010. znatno usporiti, i to na 0,6 posto, a povratak pozitivnim stopama rasta prognozira se za 2011. godinu.

Susjedna Slovenija također je ovih dana objavila podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda koji je u trećem tromjesečju ove godine povećan je za jedan posto u odnosu na prethodni, drugi kvartal, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje, realno manji za 8,3 posto.

To je bio drugi uzastopni kvartalni rast BDP-a ove godine, u odnosu na prethodno tromjesečje, budući je BDP u drugom kvartalu u odnosu na prvi porastao za 0,6 posto. S time da Slovenci, koji su u eurozoni, imaju problem s proračunskim deficitom, a on za devet mjeseci ove godine iznosi 1,17 milijarde eura.

Stoga je reagirala i Europska komisija koja je upozorila Ljubljanu da je zadnji rok za smanjenje javnofinancijskog deficita 2013. godina. EK preporuča Sloveniji da deficit smanji na manje od dozvoljene referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a tako da u razdoblju od 2010. do 2013. osigura smanjenje od 0,75 do 1 posto BDP-a godišnje.

Slovenski stručnjaci procjenjuju da će ove godine budžetski deficit doseći 5,8 posto BDP-a, dok je Europska komisija u jesenskom izvješću Sloveniji prognozirala deficit od 6,3 posto BDP-a.

Kako bi koliko-toliko uspješno završila godinu krize Slovenija je ove godine imala dva rebalansa proračuna, zadnji u srpnju, a prema tadašnjim predviđanjima deficit proračuna je trebao iznositi 1,85 milijardi eura jer bi prihodi trebali biti 7,92 milijarde eura, a rashodi 9,76 milijarde eura.

Osim toga, Slovenija je u ovoj godini na međunarodnim tržištima izdala euroobveznice od milijardu eura u siječnju te od 1,5 milijarde eura u ožujku.

Nadalje, za razliku od Hrvatske koja je povećala stopu PDV-a, naši zapadni susjedi su snizili stopu PDV-a za neke proizvode i usluge na koje se plaćalo 20 posto poreza.

Time je Pahorova vlada odlučila pomoći obrtnicima jer je uvedena niža stopa PDV-a na frizerske usluge, čišćenje prozora i privatnih domaćinstava, osiguravanje kuća te manje popravke bicikala, obuće i kožnih proizvoda, odjeće i kućanskog tekstila.
Što se tiče Češke i Slovačke, tim dvjema zemljama koje su desetljećima živjele u zajedničkoj državi BDP je pao 4,9 posto, odnosno 4,1 posto, a glavna činjenica koja ih razdvaja je euro koji su Slovaci usvojili početkom ove godine dok Česi još uvijek imaju svoju krunu koja je bila pod pritiskom veći dio 2009.

Jedan od njihovih zajedničkih nazivnika Češke i Slovačke je i povećanje industrijske proizvodnje u drugom pologodištu, ali i činjenica da su njihova gospodarstva, poput poljskog, prije svega izvozno orijentirana, ali i navezana na Njemačku.

I za kraj je ostao Baltički trio – Estonija, Letonija i Litva. Te tri države su i najpogođenije među svim zemljama regije srednje i istočne Europe.

Naime, osim što im je BDP pao od 14 do 18 posto, kriza je povećala nezaposlenost također na dvoznamenkaste stope čime će nekadašnjim 'baltičkim tigrovima' i oporavak biti puno teži, jer je primjerice maloprodaja u Letoniji pala 31 posto, industrijska proizvodnja 17 posto, a njihovi susjedi dijele jednake probleme.

Inače, od te tri države jedino je Letonija zatražila pomoć od MMF-a i Europske unije u visini 7,5 mlrd eura, dok je Estonija dobila pomoć od švedske Swedbanke u visini 50 milijuna eura koje planira, kako je najavljeno u Tallinu, vratiti prije.

Estonci imaju optimistične prognoze za sljedeće godine jer 2010. očekuju rast BDP-a od jedan posto, a 2011. od čak pet posto.

Što se tiče Letonije, ona se zbog (pre)visokog proračunskog deficita i odbijanja smanjenja državnog aparata našla u sukobu s Monetarnim fondom.

No, ove jeseni su problemi premošteni jer je letonijska vlada odlučila drastičnije smanjiti budžetsku potrošnju što je MMF pozdravio i odmah najavio sastanak koji će se održati 2. prosinca. (Bankamagazin)

Povezani članci
03.07.13 Seminari, konferencije
Okrugli stol: Banke i korporativno restrukturiranje
04.07.12 Financije i gospodarstvo
Koliko dugo će trajati euforija nakon zadnjeg summita EU-a?
27.06.12 Financije i gospodarstvo
Globalno razduživanje: Jesu li zemlje SIE u središtu oluje?
15.05.12 Financije i gospodarstvo
Istočnoeuropske zemlje u recesiji
14.11.11 Financije i gospodarstvo
HNB: Zaostajemo za svim zemljama srednje i istočne Europe
17.06.11 Vijesti iz regije
MMF zbog Turske znatno povisio prognoze za srednju i istočnu Europu
07.06.11 Vijesti iz regije
Srbija prva u regiji po broju loših kredita
12.04.11 Financije i gospodarstvo
EK: Hrvatska teško pogođena krizom
24.01.11 Financije i gospodarstvo
EBRD za Hrvatsku predviđa oporavak
12.01.11 Financije i gospodarstvo
UniCredit: Zabrinjava proračunska nedisciplina u Hrvatskoj
31.12.10 Financije i gospodarstvo
UniCredit: U 2011. Hrvatsku očekuje gospodarski rast od 1,6 posto
19.11.10 Vijesti iz regije
Svjetska banka: Rast u središnjoj i istočnoj Europi ubrzat će se u 2011.
14.10.10 Vijesti iz svijeta
MMF: Postupni oporavak jugoistoka Europe
14.10.10 Vijesti iz svijeta
NYT: Njemačkoj pomaže oporavak u istočnoj Europi
28.09.10 Vijesti iz regije
Zagrebačka banka po dobiti i imovini treća u regiji
09.09.10 Financije i gospodarstvo
Na listi 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 16 hrvatskih tvrtki
14.07.10 Trgovina na malo
Erste: Rast potrošnje u regiji do 2,5 posto u 2011.
13.07.10 Financije i gospodarstvo
Deloitte: Vodeća bankarska grupacija u regiji Unicredit
27.06.10 Financije i gospodarstvo
Analiza: Samo Hrvatska ima kreditni minus
09.06.10 Vijesti iz regije
U 2009. prepolovljena izravna strana ulaganja u istočnoj Europi
24.05.10 Šira regija
Istočna Europa u čekaonici za eurozonu
07.04.10 Financije i gospodarstvo
Učinci krize: Vlade su imale priliku
19.03.10 Vijesti iz regije
Svjetska banka: Istočna Europa uskoro u energetskom škripcu
04.03.10 Financije i gospodarstvo
WIIW: Najgori dio krize iza srednje i istočne Europe, pa i Hrvatske
06.02.10 Vijesti iz svijeta
Iz svijeta - ukratko
19.01.10 Vijesti iz regije
EU daje 2,65 mil. eura za bankovnu superviziju u zemljama JIE
15.01.10 Vijesti iz svijeta
Iz svijeta - ukratko
12.01.10 Trgovina na malo
IFC i Švedska osigurali 125 mil. dolara za jačanje trgovine u regiji
08.01.10 Zaposlenost / plaće
Nezaposlenost poharala 'novu' EU
03.12.09 Zaposlenost / plaće
Rast siromaštva prijeti Istočnoj Europi
16.11.09 Financije i gospodarstvo
Agrokor i INA vodeći na listi 100 najvećih tvrtki u Adria regiji
11.11.09 Financije i gospodarstvo
UniCredit: JI Europa ostaje u recesiji 2010.
03.11.09 Financije i gospodarstvo
Nakon banaka EBRD pomaže istočnoeuropskim tvrtkama
27.10.09 Financije i gospodarstvo
Novi svjetski ekonomski poredak i hrvatsko gospodarstvo
15.10.09 Vijesti iz regije
MMF gubi Istočni front
05.10.09 Financije i gospodarstvo
EBRD, EIB i SB: Srednjoj i istočnoj Europi i dalje treba pomoć
10.09.09 Tvrtke i tržišta
Deloitte: Agrokor najveća hrvatska tvrtka i 25. u srednjoj Europi
19.08.09 Vijesti iz regije
Čak 62% građana Istočne Europe ne štedi
12.08.09 Vijesti iz regije
U istočnoj Europi jedino Poljska izbjegla recesiju
11.08.09 Vijesti iz regije
UniCredit: Uskoro oporavak bankarskog sektora u regiji
07.07.09 Vijesti iz regije
Austrijske banke mogu preživjeti krizu u istočnoj Europi
03.07.09 Vijesti iz svijeta
Udjel tržišta u nastajanju na rekordnoj razini
24.06.09 Financije i gospodarstvo
Erste: Države CEE ne bi trebale imati poteškoća s vanjskim financiranjem
24.06.09 Financije i gospodarstvo
Svjetska banka: Srednja i istočna Europa ove godine s padom od 1,6%
23.06.09 Financije i gospodarstvo
Imovina bankarskog sektora u regiji porasla za 25 posto
01.06.09 Vijesti iz regije
U istočnoj Europi rast BDP-a samo u Poljskoj i Bjelorusiji
28.05.09 Financije i gospodarstvo
Moody's: Financijska kriza više ne prijeti istočnoj Europi
27.05.09 Vijesti iz regije
Britanski premijer traži veću pomoć EIB-a istočnoj Europi
18.05.09 Financije i gospodarstvo
Dionice na tržištima u nastajanju mogu porasti 20 posto u 2009.
15.05.09 Financije i gospodarstvo
Banke majke imaju sredstva za oporavak regije
06.04.09 Financije i gospodarstvo
Erste očekuje nastavak stabilizacije tržišta kapitala
24.03.09 Financije i gospodarstvo
Regionalni menadžeri očekuju pogoršanje krize
20.03.09 Financije i gospodarstvo
MMF: Istočnoj Europi i Hrvatskoj prijeti financijski slom
17.03.09 Financije i gospodarstvo
Europa traži lakši pristup kreditima
09.03.09 Financije i gospodarstvo
Erste: Države istočne Europe manje dužne od zapadnih
05.03.09 Vijesti iz regije
Zapadne banke trebaju 40 mlrd eura zbog rizičnih kredita u CEE regiji
12.12.08 Financije i gospodarstvo
Svjetska banka: Istočna Europa suočena s dubljom krizom
12.12.08 Financije i gospodarstvo
Erste Bank: Međubankovno tržište ostat će zamrznuto do kraja 2009.
03.11.08 Financije i gospodarstvo
Devetomjesečni rezultati potvrđuju da bankarski sektor nije u krizi
30.10.08 Vijesti
BusinessEurope: U EU27 rast samo 0,4 posto u 2009.
29.09.08 Financije i gospodarstvo
HUB Analize: Nastavlja se pad profitabilnosti banaka
18.06.08 Financije i gospodarstvo
Sporiji rast gospodarskih aktivnosti u EU10
13.06.08 Financije i gospodarstvo
Smanjena imovina banaka u odnosu na kraj 2007.
07.04.08 Vijesti iz regije
Infrastrukturni fondovi i dalje zaobilaze srednju i istočnu Europu
21.03.08 Financije i gospodarstvo
Raiffeisen proglašen najboljom bankom u srednjoj i istočnoj Europi
05.03.08 Brandovi
GfK: Građani spontano prepoznaju šest banaka
04.03.08 Šira regija
Gospodarski rast eurozone usporio na 2,6 posto u 2007.
03.03.08 Vijesti iz regije
Mađarski rast u 2008. manji od očekivanog
27.02.08 Financije i gospodarstvo
Sedam banaka u Hrvatskoj u 2008. godini ide u dokapitalizaciju
25.02.08 Financije i gospodarstvo
Banke na tržištima u nastajanju sve atraktivnije u ponudi zajmova
19.02.08 Financije i gospodarstvo
Niske razine penetracije u bankarskom sektoru JIE kao temelj za rast
01.02.08 Financije i gospodarstvo
Ministar financija Šuker s bankarima
01.02.08 Financije i gospodarstvo
Svjetska banka: Bivše komunističke članice EU-a mogle bi uspješno prebroditi krizu
29.01.08 Financije i gospodarstvo
Vrijednost dokapitalizacije HPB mogla bi dosegnuti i 2,5 mlrd kuna
24.01.08 Financije i gospodarstvo
EBRD korigirao procjenu rasta u regiji sa 6,1 na 5,5 posto
22.01.08 Financije i gospodarstvo
HUB: Hrvatski bankovni sustav iznimno otporan na rizike
14.01.08 Financije i gospodarstvo
Intesa Sanpaolo ostvarila 1,4 milijarde eura prihoda na nematičnim tržištima
10.01.08 Financije i gospodarstvo
ECB najavila moguće povećanje kamatnih stopa
11.11.07 Financije i gospodarstvo
Bruto dobit banaka 3,8 milijardi kuna
07.11.07 Financije i gospodarstvo
HUB: 1,7% zaposlenih u bankarstvu stvara 4,5% bruto dodane vrijednosti
03.11.07 Propisi
Komplicirane zakonske regulative usporavaju ulaganja u istočnu Europu
24.10.07 Korisne informacije
MMF upozorava: Oslabite kunu jer vam prijeti slom
05.09.07 Financije i gospodarstvo
Pad plasmana banaka tijekom srpnja
05.09.07 Financije i gospodarstvo
Bankarska tržišta srednje i istočne Europe probila plafon od trilijun eura
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa