01.12.2009.
Nova Europa – tranzicija stigla na naplatu
Kako bi spriječile 'opći potop' neke su novoeuropske vlade potražile pomoć od MMF-a i(li) EU, druge su se odlučile na izdavanje obveznica, tj. povećavanje inoduga, dok je jedino Poljska uspjela prebroditi krizu gotovo netaknuta
Nova Europa kaska za starom ne samo po kvaliteti i standardu života već i u oporavku od trenutne gospodarske krize. Iako je tranzicija donijela mnogo toga dobroga svima od deset članica Europske unije, koje su se 'europskoj obitelji' pridružile tek u Trećem mileniju, njihova preobrazba iz komunizma u kapitalizam ipak je došla na naplatu.
Kako bi spriječile 'opći potop' neke su novoeuropske vlade potražile pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i(li) Europske unije, druge su se odlučile na izdavanje obveznica, tj. povećavanje inoduga, dok je jedino Poljska uspjela prebroditi krizu gotovo netaknuta.
S time da analitičari poljski slučaj povezuju s činjenicom da je ekonomija te zemlje naslonjena na Njemačku, čije je gospodarstvo najveće i najsnažnije u Europi, a koja je uspjela ostvariti rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) još u drugom ovogodišnjem tromjesečju i time pomogla i svojem istočnom susjedu.
|
Prema posljednjim podacima Poljska je u trećem ovogodišnjem kvartalu ostvarila rast BDP-a od 1,7 posto na godišnjoj razini što pokazuje ubrzavanje ekonomskog rasta jer je u drugom tromjesečju privredni rast iznosio 1,1 posto.
Što se tiče zadnjeg ovogodišnjeg tromjesečja, član Savjeta narodne banke Poljske Jan Czekaj očekuje rast do dva posto, dok su u ministarstvu financija još optimističniji i najavljuju porast od čak 2,5 posto. Time će poljsko gospodarstvo u cijeloj 2009. godini ostvariti rast od 1,5 posto.
Poljska svoj uspjeh može zahvaliti prije svega izvozno orijentiranoj privredi, ali i povećanju privatne potrošnje koja je u razdoblju od lipnja do listopada rasla po stopi od 2,2 posto.
S druge strane druga po veličina zemlja Nove Europe - Rumunjska je objavila kako joj je BDP pao i četvrti kvartal za redom, a u ovoj se godini smanjio za ukupno 7,1 posto.
Kako bi se uspjela održati na životu Rumunjska je potražila i pomoć MMF-a u visini 20 milijardi eura, a jedan od uvjeta je smanjivanje državnog aparata.
Da bi se ispunili uvjeti 2010. godine vlada ima obavezu smanjiti proračunske troškove za plaće za 0,66 posto BDP-a, što znači da do srpnja 2010. treba uštedjeti 714 milijuna eura.
Analitičari ocjenjuju da će biti otpušteno oko 150.000 zaposlenih u državnom sektoru. Osim toga, Rumunjska ne smije ostvariti proračunski deficit veći od 5,8 milijardi eura ili 4,6 posto BDP-a u ovoj godini dok je isti lani iznosio 5,87 milijardi eura ili 4,8 posto BDP-a.
Snažan utjecaj svjetske krize vidljiv je iz podataka kako je u prvoj polovici godine Rumunjska privukla samo 2,89 milijardi eura direktnih stranih investicija, što je za 42,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Južni rumunjski susjedi Bugari su početkom ove krizne godine ipak prolazili nešto bolje jer im je BDP u drugom tromjesečju snižen 4,9 posto da bi se pad u trećem ubrzao na 5,8 posto, ali proračunski deficit iznosi 'tek' 1,2 posto, ili oko 320 milijuna eura.
Za blažu krizu Bugarske je zaslužna i nova vlada desnog centra koja je preuzela vlast u srpnju i odmah počela provoditi antirecesijske mjere od koji je najznačajnija smanjenje javne potrošnje za 15 posto.
Zatim, počelo je oštrije provođenje zakona za zaustavljanje krijumčarenja i počelo je primjenjivanje strože porezne politike. Također, bugarske monetarne vlasti su učinile sve kako bi nacionalnu valutu lev zadržali na jednakoj razini prema euru kako im tečajni pritisci ne bi dodatno ugrozili gospodarstvo.
No, analitičari ipak procjenjuju kako će Bugari sporije od drugih zemalja regije izaći iz krize jer su u nju kasnije i ušli.
|
Mađari su ipak krajem ove godine počeli 'stajati na vlastitim nogama', a da, unatoč činjenici da je Mađarska u recesiji već pet kvartala, stvari idu nabolje vidi se i iz odluke vlade u Budimpešti da odbije novu tranšu kredita Monetarnog fonda i pomoći koju joj je ponudila Europska unija.
Doduše, Mađarska je prije godinu dana dobila kredit vrijedan 20 milijardi eura od MMF-a, Svjetske banke i EU, a do odluke o odbijanju daljnje pomoći iskorišteno je 14,2 milijarde eura.
Treba i spomenuti da je predstavnik MMF-a u Mađarskoj James Morsink rekao je da odobrena sredstva ipak ostaju na raspolaganju kao određen vid sigurnosti.
Inače, ove godine mađarski BDP je pao za 7,2 posto u trećem kvartalu na godišnjoj razini dok vlada očekuje da će se taj pad u 2010. znatno usporiti, i to na 0,6 posto, a povratak pozitivnim stopama rasta prognozira se za 2011. godinu.
Susjedna Slovenija također je ovih dana objavila podatke o kretanju bruto domaćeg proizvoda koji je u trećem tromjesečju ove godine povećan je za jedan posto u odnosu na prethodni, drugi kvartal, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na treće prošlogodišnje tromjesečje, realno manji za 8,3 posto.
To je bio drugi uzastopni kvartalni rast BDP-a ove godine, u odnosu na prethodno tromjesečje, budući je BDP u drugom kvartalu u odnosu na prvi porastao za 0,6 posto. S time da Slovenci, koji su u eurozoni, imaju problem s proračunskim deficitom, a on za devet mjeseci ove godine iznosi 1,17 milijarde eura.
Stoga je reagirala i Europska komisija koja je upozorila Ljubljanu da je zadnji rok za smanjenje javnofinancijskog deficita 2013. godina. EK preporuča Sloveniji da deficit smanji na manje od dozvoljene referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a tako da u razdoblju od 2010. do 2013. osigura smanjenje od 0,75 do 1 posto BDP-a godišnje.
Slovenski stručnjaci procjenjuju da će ove godine budžetski deficit doseći 5,8 posto BDP-a, dok je Europska komisija u jesenskom izvješću Sloveniji prognozirala deficit od 6,3 posto BDP-a.
Kako bi koliko-toliko uspješno završila godinu krize Slovenija je ove godine imala dva rebalansa proračuna, zadnji u srpnju, a prema tadašnjim predviđanjima deficit proračuna je trebao iznositi 1,85 milijardi eura jer bi prihodi trebali biti 7,92 milijarde eura, a rashodi 9,76 milijarde eura.
Osim toga, Slovenija je u ovoj godini na međunarodnim tržištima izdala euroobveznice od milijardu eura u siječnju te od 1,5 milijarde eura u ožujku.
Nadalje, za razliku od Hrvatske koja je povećala stopu PDV-a, naši zapadni susjedi su snizili stopu PDV-a za neke proizvode i usluge na koje se plaćalo 20 posto poreza.
Time je Pahorova vlada odlučila pomoći obrtnicima jer je uvedena niža stopa PDV-a na frizerske usluge, čišćenje prozora i privatnih domaćinstava, osiguravanje kuća te manje popravke bicikala, obuće i kožnih proizvoda, odjeće i kućanskog tekstila.
|
Što se tiče Češke i Slovačke, tim dvjema zemljama koje su desetljećima živjele u zajedničkoj državi BDP je pao 4,9 posto, odnosno 4,1 posto, a glavna činjenica koja ih razdvaja je euro koji su Slovaci usvojili početkom ove godine dok Česi još uvijek imaju svoju krunu koja je bila pod pritiskom veći dio 2009.
Jedan od njihovih zajedničkih nazivnika Češke i Slovačke je i povećanje industrijske proizvodnje u drugom pologodištu, ali i činjenica da su njihova gospodarstva, poput poljskog, prije svega izvozno orijentirana, ali i navezana na Njemačku.
I za kraj je ostao Baltički trio – Estonija, Letonija i Litva. Te tri države su i najpogođenije među svim zemljama regije srednje i istočne Europe.
Naime, osim što im je BDP pao od 14 do 18 posto, kriza je povećala nezaposlenost također na dvoznamenkaste stope čime će nekadašnjim 'baltičkim tigrovima' i oporavak biti puno teži, jer je primjerice maloprodaja u Letoniji pala 31 posto, industrijska proizvodnja 17 posto, a njihovi susjedi dijele jednake probleme.
Inače, od te tri države jedino je Letonija zatražila pomoć od MMF-a i Europske unije u visini 7,5 mlrd eura, dok je Estonija dobila pomoć od švedske Swedbanke u visini 50 milijuna eura koje planira, kako je najavljeno u Tallinu, vratiti prije.
Estonci imaju optimistične prognoze za sljedeće godine jer 2010. očekuju rast BDP-a od jedan posto, a 2011. od čak pet posto.
Što se tiče Letonije, ona se zbog (pre)visokog proračunskog deficita i odbijanja smanjenja državnog aparata našla u sukobu s Monetarnim fondom.
No, ove jeseni su problemi premošteni jer je letonijska vlada odlučila drastičnije smanjiti budžetsku potrošnju što je MMF pozdravio i odmah najavio sastanak koji će se održati 2. prosinca. (Bankamagazin)
|
|
|
|