07.04.2008.
Infrastrukturni fondovi i dalje zaobilaze srednju i istočnu Europu
Na srednju i istočnu Europu otpada tek pet posto infrastrukturnog tržišta Starog kontinenta
Broj specijaliziranih infrastrukturnih fondova koji ulažu u europsko tržište u posljednjih se nekoliko godina učetverostručio, a vrijednost investicija je porasla od jedne milijarde funti u 2003. na 22 milijarde funti u 2006. godini.
Gotovo polovica (48%) aktivnosti spajanja i pripajanja na europskom infrastrukturnom tržištu odvija se u Velikoj Britaniji, dok na srednju i istočnu Europu otpada tek pet posto.
Zbog svoje konzervativnosti, infrastrukturni fondovi i dalje će zaobilaziti nova tržišta u srednjoj i istočnoj Europi. No, povoljne prilike za ulaganja u tu regiju iskoristit će drugi, manje konzervativni fondovi, ističe istraživanje konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte.
Usprkos usporavanju aktivnosti u sektoru spajanja i pripajanja, infrastrukturni su fondovi dokazali svojim investitorima da su u stanju “prebroditi oluju” ulaganjem u poslove koji dugoročno osiguravaju stabilan, predvidiv pritok novca.
Većina aktivnosti spajanja i pripajanja i dalje se odvija na području zapadne Europe, zbog čega cijene tradicionalne infrastrukturne imovine ondje i dalje ostaju veoma visoke. Zbog raznih ograničenja, mali broj tih investitora uopće smije ulagati u zemlje koje ne pripadaju eurozoni, a investicije ograničavaju i čimbenici kao što su politička stabilnost i zrelost institucija ključnih za eliminiranje rizika.
Ipak, infrastrukturni fondovi više ne mogu ignorirati Kinu i Indiju, prvenstveno zbog samog volumena investicija u tim zemljama, ali je pritom bitno osigurati snažnog lokalnog partnera koji će omogućiti smanjenje rizika.
Temelj poslovanja većine infrastrukturnih fondova i dalje je kontinuirano investiranje u tradicionalnu imovinu, poput zračnih i pomorskih luka, komunalne infrastrukture te auto-puteva.
Manje tradicionalni ciljevi ulaganja, kao što su zbrinjavanje otpada, obnovljivi izvori energije i telekomunikacijska struktura, mogli bi ipak u sljedeće dvije godine postati metom ulaganja infrastrukturnih fondova, ističe istraživanje Deloittea.
|
Istraživanje, također, pokazuje da fondovi koji su spremni iskoračiti iz svoje ‘zone sigurnosti’, dakle u područja nešto većeg rizika, imaju prigodu sklopiti dobar posao prije ostalih.
“Srednja i istočna Europa, zbog procesa tranzicije i skromnijeg volumena investicija, manje je atraktivna konzervativnim, infrastrukturnim fondovima, te je u tom smislu regija ‘podinvestirana’, ističe Ivan Fabijančić, direktor u odjelu za financijsko savjetovanje u Deloitteu.
U ovoj regiji, smatra on, kao glavni financijeri infrastrukturnih investicija tradicionalno se pojavljuju banke. Međutim, cijene infrastrukturnih investicija zbog toga su veoma atraktivne, što znači da će se u tu regiju sve više uključivati private equity fondovi i ostali tipovi fondova koji imaju nešto širi spektar ulaganja, a prihvatljiva im je i nešto veća rizičnost.
Zbog sazrijevanja regije i fondovskog sektora, na području infrastrukture kao ulagači će se pojaviti, dakle, drugi tipovi fondova koji nisu specijalizirani za infrastrukturu, ali podrazumijevanju infrastrukturu kao tip ulaganja, zaključuje Fabijančić.
|
|
|
|