15.10.2009.
MMF gubi Istočni front
MMF i tako u jugoistočnoj Europi ima imidž organizacije koja traži rapidno smanjivanje državnog aparata i rezanje socijalnih prava tako da brojne države regije i ne žele s njim 'imati posla' jer im uvođenje takvih mjera donosi unutarnjopolitičke probleme
Rumunjska se trenutno nalazi u burnom političkom razdoblju. Naime, nakon što je u utorak, zbog teške ekonomske krize u kojoj se zemlja nalazi, pala vlada Emila Boca vodeći političari iz tri stranke - Nacionalno liberalne stranke (PNL), Socijaldemokratske stranke (PSD) i Demokratskog saveza Mađara (UDMR) - predložili su Klausa Johannisa za novog premijera. Sada je odluka na predsjedniku Traianu Basescuu koji bi trebao odlučiti hoće li podržati njegovu kandidaturu.
Sam Johannis, poznat u Rumunjskoj kao gradonačelnik transilvanijskog grada Sibiua, stigao je u četvrtak u Bukurešt na razgovore s Basescuom i pritom je medijima kazao kako misli da bi bio više nego dobar izbor za prvog čovjeka izvršne vlasti.
Hoće li Rumunji još ovog tjedna dobiti novog predsjednika vlade ostaje da se vidi, ali situacija u kojoj bi Johannis, inače rumunjski Nijemac, trebao preuzeti vlast jako je teška jer samo u ovoj godini je oko 70.000 malih i srednjih poduzeća prekinulo rad, gospodarstvo je u drugom ovogodišnjem tromjesečju palo za 8,8 posto što je nastavak 'smanjivanja' ekonomije koja je u prvom kvartalu pala za 6,2 posto, a trebao bi početi i val otpuštanja u javnom sektoru jer Rumunjska po dogovoru s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) mora do 2015. godine otpustiti 326.000 državnih službenika.
Smanjivanje državnog aparata jedan je od uvjeta MMF da bi Rumunjskoj dobila dio od dogovorenih 20 milijardi eura financijske pomoći. Tako iduće godine vlada ima obavezu smanjiti proračunske troškove za plaće za 0,66 posto BDP-a, što znači da do srpnja 2010. treba uštedjeti 714 milijuna eura.
Analitičari ocjenjuju da će samo sljedeće godine biti otpušteno oko 150.000 zaposlenih u državnom sektoru. Osim toga, Rumunjska ne smije ostvariti proračunski deficit veći od 5,8 milijardi eura ili 4,6 posto BDP-a u ovoj godini dok je isti lani iznosio 5,87 milijardi eura ili 4,8 posto BDP-a.
Prije samog pada vlade Rumunjsku je pogodio i štrajk na kojem se okupilo 750.000 građana nezadovoljnih vođenjem zemlje dok dodatni problem čine i predsjednički izbori koji su zakazani 22. studenoga.
Koliko je svjetska kriza utjecala na Rumunjsku pokazuje podatak kako je u prvoj polovici godine privukla samo 2,89 milijardi eura direktnih stranih investicija, što je za 42,9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prema podacima Narodne banke Rumunjske, prošle godine je zabilježena rast priljeva direktnih stranih investicija za 24,4 posto na 9,02 milijarde eura.
Jedna od zanimljivijih situacija proizašlih iz krize je i ona u kojoj se našao MMF jer je istovremeno s padom vlade počelo propitivanje njegov
|
Iako se tek radi o medijskim istupima za konkretnu akciju treba pričekati formiranje vlade i rezultate predsjedničkih izbora.
No, MMF i tako u jugoistočnoj Europi ima imidž organizacije koja traži rapidno smanjivanje državnog aparata i rezanje socijalnih prava tako da brojne države regije i ne žele s njim 'imati posla' jer bi ih te mjere mogle dovesti u još veće unutarnjopolitičke probleme.
Potrebno je i napomenuti da bi Rumunjska mogla biti tek prvi takav slučaj jer se i u Ukrajini, koja također ima aranžman s MMF-om, uskoro održavaju predsjednički izbori, a kandidati su već počeli napadati vladin dogovor s Monetarnim fondom dok Letonija, nakon što je dobila prvu tranšu pomoći, odbija smanjiti proračunski deficit.
Koliko u Međunarodnom monetarnom fondu situaciju u Rumunjskoj shvaćaju ozbiljno pokazuje i najava da će slijedeći tjedan u Bukurešt stići posebna delegacija kako bi se uvjerili hoće li se ta balkanska zemlja držati dogovora na temelju kojeg je dosada dobila 17,1 milijardu dolara. Ukoliko se Rumunji neće držati dogovora MMF bi im mogao uskratiti 3,7 milijardi dolara pomoći koliko bi još trebali dobiti u studenom. (Bankamagazin)
|
|
|
|