22.01.2008.
HUB: Hrvatski bankovni sustav iznimno otporan na rizike
Stabilnosti pridonosi viši udio plasmana stanovništvu, kao manje rizičnog 'sektora', u odnosu na plasmane gospodarstvu
Hrvatski je bankovni sustav vrlo stabilan i iznimno otporan na rizike, ponajprije zbog razmjerno visoke stope adekvatnosti kapitala, odnosno sposobnosti banke da vlastitim kapitalom amortizira očekivane ili neočekivane gubitke, ali i relativne izoliranosti od izravnog valutnog rizika.
Zaključak je to analize "Stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj; Gdje se sakrio rizik?", koju je za Hrvatsku udrugu banaka (HUB) izradila tvrtka Arhivanalitika, čiji je direktor Velimir Šonje na današnjem predstavljanju analize istaknuo kako hrvatski bankovni sustav spada i među najrazvijenije u regiji.
Naime, pojašnjava Šonje, Hrvatska godinama bilježi uravnoteženi rast kredita i depozita, uz razmjerno manje oslanjanje na uvoz kapitala nego u nekim drugim zemljama regije.
Sve to rezultira adekvatnošću kapitala koja je razmjerno visoka, pa čak i iznadprosječna kada se stavi u kontekst rasta kredita.
Stopa adekvatnosti kapitala u Hrvatskoj kreće se na razini od oko 15 posto, dakle znatno iznad zakonske granice od 10 posto, ali i iznad prosjeka usporedivih zemalja regije, što bankovni sustav u Hrvatskoj čini otpornijim na mogućnost iznenadne manifestacije rizika od prosjeka regije, drži Šonje.
Stabilnosti, prema njegovim riječima, pridonosi viši udio plasmana stanovništvu, kao manje rizičnog 'sektora', u odnosu na plasmane gospodarstvu, a posebice činjenica da oko 50 posto prirasta kredita stanovništvu čine najbolje naplativi stambeni krediti.
Uopće, hrvatski bankovni sustav karakterizira vrlo visok udio naplativih (97 posto) u odnosu na djelomično naplative ili nenaplative plasmane (tri posto), a čak i da se taj omjer pogorša sustav je tako stabilan da bez problema može apsorbirati te rizike, istaknuo je Šonje.
Pritom je napomenuo kako se analiza više bavila mogućim učincima kriza nego samom vjerojatnošću da se one dogode.
Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta je pak svoj osvrt na ovu analizu temeljila upravo na vjerojatnosti da se pojavi neki od rizika koji bi mogli ugroziti stabilnost sustava.
Među njima ističe kamatni rizik, uslijed očekivanog rasta kamata u uvjetima stabilnosti kune, zatim rizike koji proizlaze iz vlasničke povezanosti banaka regije, a zbog čega zapravo cijela regije predstavlja svojevrsni jedinstveni bankovni sustav, ali i rizike proizašle iz makroekonomskih šokova, primjerice recesije. (H)
|
|
|
|