07.12.2007.
MMF Hrvatskoj preporučuje nastavak fiskalne konsolidacije i reformi
Glavna makroekonomska politika treba postati fiskalna politika, ističu iz MMF-a
ZAGREB - Ambicioznija fiskalna konsolidacija, uz stalno smanjenje javne potrošnje, te nastavak strukturnih reformi usmjerenih na stvaranje što povoljnijeg poslovnog okruženja preporuke su za Hrvatsku iz danas predstavljenog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o gospodarskim kretanjima u Europi (Regional Economic Outlook: Europe).
Hrvatska je ekonomska politika, prema riječima jednog od autora izvješća i donedavnog stalnog predstavnika MMF-a u Hrvatskoj Athanasiosa Vamvakidisa, posljednjih godina postigla određeni napredak.
Međutim, u uvjetima 'fiksnog' tečaja te visoke otvorenosti ekonomije, monetarna politika, iako sasvim primjerena hrvatskim uvjetima, više nema značajnijeg prostora za djelovanje, zbog čega glavna makroekonomska politika treba postati fiskalna politika.
Ona se pak mora temeljiti na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji, posebice na dugoročno održivoj niskoj razini javne potrošnje, pa tako i na zadržavanju svih ciklički povećanih proračunskih prihoda, umjesto njihovog usmjeravanje u ionako visoku javnu potrošnju, rekao je Vamvakidis.
Pritom je kao primjer nužne strukturne reforme naveo reformu socijalnih izdataka, a na novinarski je upit tome dodao i reformu poreznog sustava, istaknuvši da je Hrvatska očito ojačala svoju poreznu vlast, što je vidljivo iz bolje naplate u proračunu, no da još uvijek ima prostora da se porezni sustav pojednostavi te da donese manje porezno opterećenje.
Odgovarajući pak na upit da li smatra da zahtjevi potencijalnih koalicijskih partnera budućoj vladi predstavljanju pritisak na širenje proračuna te što misli o izgradnji Pelješkog mosta, Vamvakidis je kazao kako nije upoznat s detaljima, no kako smatra da i na to odgovor može biti nužnost smanjenja javne potrošnje, pa tako i javnih investicija.
Prognoze MMF-a za ovu i narednu godinu govore o očekivanom usporavanju gospodarskog rasta u Europi, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju, ponajprije pod pritiskom sve viših cijena energenata, posebice nafte, ali i sve jačeg tečaja eura prema dolaru.
Pritom, rekao je Vamvakidis, očiti su pozitivni učinci konvergencije u zemljama u razvoju, koji pridonose 'zdravlju' europskog gospodarstva, usprkos negativnim učincima u tim zemljama, ponajprije visokoj razini zaduženosti te pojačanoj vanjskoj ranjivosti.
Među ostalim, Vamvakidis je istaknuo i kako se pokazuje da je europsko gospodarstvo trenutno jače od američkog, te da, iako se financijska kriza s američkog tržišta 'prelila' i na europsko, ne treba očekivati da će se njene posljedice značajnije osjetiti u europskim zemljama u razvoju, među kojima je i Hrvatska. (H)
|
|
 |
|