14.06.2010.
HUB: Fiskalna politika na rubu održivosti
Omjer javnog duga prema BDP-u iznosi 35 posto, a ako se uračunaju jamstva za brodogradilišta koja će najvjerojatnije vremenom biti protestirana javni dug penje se na 50 posto BDP-a. No, kada se promatra rast javnog duga i proračunski manjak, Hrvatska se nalazi na granici fiskalne održivosti
Jedino privatni sektor može potaknuti razvoj, razdoblje razvoja temeljenog na fiskalnoj ekspanziji je nepovratno završilo, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje predstavljajući nove HUB-ove analize pod nazivom "Održiva fiskalna politika i javni dug: nikad više kao prije“.
Omjer javnog duga prema BDP-u za Hrvatsku iznosi 35 posto, a ako se uračunaju jamstva za brodogradilišta koja će najvjerojatnije vremenom biti protestirana javni dug penje se na 50 posto BDP-a. No, kada se promatra rast javnog duga i proračunski manjak, Hrvatska se nalazi na granici fiskalne održivosti.
Hrvatska nije usporediva ni sa Grčkom, ni s Portugalom, naglašava Šonje. "Fiskalna pozicija u pogledu javnog duga i deficita proračuna trenutno je daleko bolja. Međutim, kao i u većini drugih zemalja, trendovi nisu dobri. Fiskalna prilagodba nije dovoljno izvršena i ako bi se ovakva situacija nastavila duže vrijeme, Hrvatska bi u srednjem roku mogla imati ozbiljne probleme. Zbog toga je glavna poruka da Hrvatska – pri čemu pod Hrvatskom možemo govoriti i o hrvatskoj Vladi, i o oporbi i o svim zainteresiranim skupinama – treba što prije problem javnog duga i problem deficita staviti na stol i definirati jedan dugoročni okvir, da se deficit i dug dovedu pod kontrolu, da budu održivi i da Hrvatska bude normalan sudionik financijskih tržišta“, zaključuje Šonje, dodavši da je za Hrvatsku problem što, za razliku od zemalja poput Velike Britanije ili SAD-a koje su to u povijesti često činile, nema reputaciju zemlje sposobne da napravi fiskalni zaokret.
Sandra Švaljek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta, također naglašava da Hrvatska trenutačno ima razmjerno mali udio javnog duga u BDP-u, osobito u odnosu na zemlje EU.
"One ide prema 80 posto udjela javnog duga u BDP-u, s perspektivom da uskoro premaše i 100 posto . Hrvatskoj bi, prema nalazima ove analize, bila dovoljna fiskalna konsolidacija od svega 2 posto BDP-a da bi ušla u zonu održivosti. Prema tome, ne može se reći da je udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj neodrživ i problematičan. Međutim, postoje neki drugi problemi koji bacaju drugo svjetlo na pitanje održivosti javnog duga“, kaže Švaljek.
|
Prije svega riječ je o mirovinskom sustavu i perspektivi da udio javnih izdataka za mirovine u Hrvatskoj s današnjih 60 posto BDP-a zbog nepovoljnih demografskih trendova poraste.
Sami javni izdaci za mirovine uz današnju konstelaciju mirovinskog sustava ne bi se trebali značajno povećavati, međutim ako se ništa ne bude mijenjalo u mirovinskom sustavu, on bi uskoro mogao generirati u nedovoljno visoku razinu mirovina, tumači Švaljek te upozorava kako se tu "javlja fiskalni rizik, potencijalna opasnost da se te neadekvatne mirovine riješe kroz fiskalni sektor, odnosno porast javnih izdataka za mirovine“.
"Mi smo počeli provoditi mirovinsku reformu, ali problem je što ju nismo završili. Izdvajanja za drugi su pet posto bruto plaće i to nije dovoljno da bi osiguralo zadovoljavajuću visinu mirovine budućim generacijama. S druge strane zbog ovih fiskalnih problema o kojima govorimo, prostora za povećanje izdvajanja u drugi stup nema. Nalazimo se u pat-situaciji iz koje možemo izaći samo dugoročnim programom kroz koji bi se taj problem riješio“, smatra Velimir Šonje.
Trenutno najviše govori o promjenama poreza, smanjenju televizijske pretplate, no Šonje upozorava da se ne može parcijalno razgovarati o prihodovnoj strani proračuna. Raspravljati se mora o cjelokupnom paketu koji prvenstveno mora biti orijentiran na rashodovnu stranu, odnosno bolju kontrolu rashoda cjelokupne države, zaključuje.
Sandra Švaljek smatra kako je pozornost javnosti i političara neopravdano svrnuta na porezne mjere u programu gospodarskog oporavka. Težište programa je na smanjenju državnih rashoda, a ne na načinu da se učini preraspodjela na prihodovnoj strani proračuna, tvrdi ravnateljica Ekonomskog instituta.
Odgovarajući na pitanje o Vladinim mjerama gospodarskog oporavka, Šonje je rekao da još uvijek očekuje "nešto ozbiljnije“.
A nešto ozbiljnije bio bi "program koji bi zacrtao fiskalne rashode i deficite u razdoblju od 4-5 godina“.
"Bez obzira što je to razdoblje duže od izbornog ciklusa i što Vladu čekaju izbori za godinu i pol dana. Britanski Laburisti napravili su fiskalni okvir do 2016. nekoliko mjeseci prije izbora. Dakle, stvar je političke kulture i političke tradicije da se dugoročne fiskalni okviri definiraju bez obzira na izborni ciklus. Tako nešto bi trebalo napraviti i u Hrvatskoj, uz stroge limite na rashode i na deficit“, zaključuje Velimir Šonje. (Bankamagazin)
|
|
|
|