15.12.2011.
HNB: Fiskalna konsolidacija nema alternativu
Fiskalna konsolidacija nema alternativu, pitanje je samo koliko intenzivna, izjavio je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski koji se zalaže za snažniju konsolidaciju koja podrazumijeva smanjenje tekućih proračunskih rashoda u 2012. za 9 milijardi kuna.
"Za nas u HNB-u nema dileme - konsolidacija je nužnost", kazao je Rohatinski na konferenciji za novinare.
Upozorava, naime, da će, nastavi li se kao do sada, za dvije-tri godine fiskalni deficit skočiti sa 6 na više od 7,5 posto BDP-a, javni dug bi u 2014. premašio 75 posto BDP-a, rezultat bi bio rušenje kreditnog rejtinga i nemogućnost vanjskog zaduživanja po relativno prihvatljivim uvjetima, gubitak devizni rezervi i duga recesija.
"To već sliči na grčki scenarij, iako na nešto nižim razinama. To je opcija koju uopće ne uzimamo u obzir", kazao je.
Opširno je predstavio dva moguća scenarija fiskalne konsolidacije - minimalne i snažnije fiskalne prilagodbe.
Prvi se temelji na primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti i smanjenju proračunskih rashoda za oko jedan posto BDP-a godišnje, odnosno smanjenju tekućih rashoda, kada se iz njih izdvoje tzv. autonomni rashodi (plaćanje kamata, rashodi zbog rasta broja umirovljenika, povećanje naknada po osnovu radnog staža i sl.) za oko 6 milijardi kuna.
No, u HNB-u procjenjuju da bi fiskalna konsolidacija u tom scenariju bila skromna, manjak opće države u idućoj bi godini (s uključenim HAC-om) bio 5,6 posto BDP-a, u 2014. oko 3,7 posto, javni dug bi nastavio rasti i u 2014. bio bi na oko 56 posto, odnosno 63 posto BDP-a uključi li se HAC, uslijedila bi višegodišnja stagnacija gospodarstva.
Pitanje je da li bi to financijska tržišta percipirala dovoljnim da se smanji rizik inozemnih ulaganja. To bi onda moglo značiti i da se najveći dio deficita ne može financirati u inozemstvu nego iz domaćih izvora, pa bi u kreditiranju na domaćem tržištu država mogla istisnuti ostale sektore.
HNB bi u takvoj situaciji morao intervenirati u sferi kunske i devizne likvidnosti i u takvoj bi situaciji došlo do smanjenja deviznih rezervi i jačanja deprecijacijskih pritisaka, kazao je Rohatinski i upozorio da bi takva situacija mogla utjecati i na slabljenje kreditnog rejtinga.
|
U HNB-u smatraju da bi Hrvatska trebala slijediti primjer EU i eurozone i ići u snažniju fiskalnu konsolidaciju te da bi opredjeljenje za takav scenarij bio snažan i jasan signal tržištima da država misli voditi odgovornu fiskalnu politiku.
Taj scenarij predviđa smanjenje tekućih rashoda opće države u 2012. za 1,5 posto, a u 2013. za 1 posto BDP-a.
Da bi se to moglo činiti potrebno je tekuće rashode smanjiti za 9 milijardi kuna u 2012., kazao je Rohatinski.
U tom scenariju potrebne su i značajne promjene i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna - na prihodnoj trebaju biti u funkciji vraćanja konkurentnosti gospodarstva, smanjenja izravnih poreza te prebacivanja poreznog tereta na indirektne poreze. Na rashodnoj strani potrebno je smanjivanje na stavkama koje imaju dugoročni, ne jednokratni karakter, te smanjenje u sferi potrošnje, a ne investicija, poručio je Rohatinski.
Na upit da li će se središnja banka i u razgovorima s novom vladom zalagati za snažniju fiskalnu konsolidaciju, Rohatinski je kazao kako je to stav HNB-a i kako će ga u razgovorima s vladom otvoreno iznijeti.
Sve ovo ukazuje da će 2012. biti jako teška i uopće ne očekujemo bilo kakav rast BDP-a u idućoj godini, čak je vjerojatnije njegovo smanjenje, ističe guverner.
Reforme, smatra, treba provesti kako bi nakon toga imali šansu za čim brži, stabilniji i održiv ekonomski rast u idućim godinama.
"Sve to je veliki izazov i za HNB i vladu i sve ostale aktere u sferi ekonomske politike i gospodarskog života. To je i rizik. Međutim, on je manji nego što izgleda - jer je sasvim jasno da će, ako ne učinimo ništa, stvari biti samo još gore. Ovako imamo šansu početi mijenjati lošu praksu koja traje već godinama", poručio je.
Na upite što u slučaju pritisaka za jačom deprecijacijom, kaže kako bi u tom slučaju HNB bio u situaciji da bira između dva zla - dopustiti deprecijaciju ili ograničiti domaću potražnju. Deprecijacija je veće zlo i to nećemo dozvoliti, rekao je Rohatinski. (H)
|
|
 |
|