13.11.2010.
Rohatinski: Istina je, srljamo u katastrofu
Guverner ističe da deprecijacija kune ne bi pomogla većem dijelu izvoznika, jer se pokazalo da je naš izvoz cjenovno neelastičan, odnosno da manje cijene ne povećavaju izvoz
Novinari nisu točno prenijeli moju izjavu kada su napisali da sam kazao kako uz ovakvu Vladinu politiku možemo izdržati još godinu dana.
Na pitanje možemo li izdržati još godinu dana kazao sam da možemo, a oni su to interpretirali kao da sam ustvrdio da možemo izdržati još samo godinu dana, kazao je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.
"Točno je, pak, da nitko ne može sa sigurnošću kazati do kada uz ovakvu politiku možemo preživljavati, ali je jednako tako točno i da uz takvu politiku, kao što je na jednom sastanku prije dva tjedna kazao Jean-Claude Trichet, predsjednik Europske centralne banke, srljamo u katastrofu", upozorio je guverner.
"Trichet je na tom sastanku, na kojem je bilo više ljudi, naveo ono na što sam ja upozorio u Hrvatskom saboru ovoga ljeta, a to znači da će uz ovakvu politiku koja neprovođenjem reformi stalno povećava trošak rada i porezno opterećuje gospodarstvo, u pitanje doći i stabilnost tečaja. Odnosno doći će do deprecijacije tečaja, samo što to neće donijeti mnogo dobra hrvatskom izvozu, a imat će iznimno loše posljedice na mnoštvo drugih aspekata, te ćemo opet dobiti inflaciju, što je samo još jedan odblik oprezivanja građana i gospodarstva", kazao je Rohatinski.
Prema njegovim riječima, deprecijacija kune ne bi pomogla većem dijelu izvoznika, jer se pokazalo da je naš izvoz cjenovno neelastičan, odnosno da manje cijene ne povećavaju izvoz.
Osim toga, na što upozoravaju još neki ekonomisti, Hrvatska uvozi dosta komponenata za domaću proizvodnju, pa bi se jeftinija kuna negativno kompenzirala skupljim uvoznim komponentama za domaći proizvod. Klasični primjer za to je brodogradnja, za koju uvozni dijelovi čine od 40 do 60 posto konačnog proizvoda.
Deprecijacija kune značila bi povećanje dugova, odnosno kreditnih rata za stanovništvo, poduzeća i za državu, što bi građanima smanjilo realni dohodak, poduzećima otežalo otplatu dugova i jako im opteretilo poslovne bilance, dok bi država puno skuplje morala plaćati svoj dug u stranoj valuti.
S tim bi slabljenje valute, recimo, od desetak posto, povećala otplatu duga i više od deset posto. Time bi deprecijacija djelovala, tvrdi guverner HNB-a, prorecesijski, odnosno gospodarstvo bi počelo jače padati, što bi značilo još veći broj nezaposlenih, te još veće smanjivanje plaća nego da je na vrijeme provedena realna politika plaća. (Slobodna Dalmacija / Bankamagazin)
|
|
|
|