03.09.2010.
JL: Hrvati spremni na velika odricanja ako će njihovoj djeci biti bolje
U velikom istraživanju Eurobarometra 77% ispitanih hrvatskih građana smatra kako se smanjenje deficita više ne može odgađati, a 48% pristalo bi na smanjenje standarda kako bi njihovoj djeci bilo bolje
U velikom istraživanju Eurobarometra hrvatski građani pokazali su se zrelijima od političara koji ih vode. Svjesni su situacije, spremni na pad standarda, samo ih 13 posto vjeruje vlasti, tek 31 posto želi u EU.
Građani Hrvatske pokazali su da su zreliji od političkih elita. Za razliku od vladajuće koalicije koja je tvrdila da je “ovo rebalans za boljitak standarda građana i razvoj gospodarstva”, ti isti građani Hrvatske smatraju kako je zbog krize krajnji čas za odlučne poteze. Njih čak 77 posto smatra kako se smanjenje deficita više ne može odgađati. A gotovo polovica, točnije 48 posto, pristalo bi na smanjenje standarda samo da bi njihovoj djeci bilo bolje.
Većina protiv ulaska u EU
Takve je rezultate pokazalo posljednje istraživanje Eurobarometra koji redovito objavljuje stavove građana EU o najvažnijim pitanjima.
Iako većina hrvatskih građana, prema anketama koje je objavio Eurobarometar, smatra da članstvo u EU nije dobro, većina njih znatno više vjeruje Uniji nego svojoj Vladi. Hrvatskoj Vladi vjeruje samo 13 posto ispitanika dok povjerenje u EU ima 31 posto građana Hrvatske.
Stoga ne čudi što je Eurobarometar pokazao kako je u Hrvatskoj znatno veći postotak nego u EU i onih koji ekonomsku situaciju vide kao “potpuno lošu”, a očekuju da će biti i gora.
Strah od prosvjeda
HDZ je, prema priznanju vlastitih dužnosnika, odustao od oštrih rezova koji su potrebni u ovakvoj situaciji, dakle smanjenja materijalnih prava odnosno zadiranja u džepove građana, iz straha od prosvjeda - učitelja, liječnika, poljoprivrednika.... Svjesni, naravno, da je iduća godina izborna.
|
Kome uzeti
"Nije bilo moguće ozbiljnije zahvatiti u rashode, a da to ne izazove socijalne lomove i probleme u društvu", branili su se HDZ-ovci. Međutim, Eurobarometar pokazuje kako su građani spremni na štednju. No, političke elite očigledno nisu.
HDZ-ov partner HSS je, podsjetimo, najprije najavljivao smanjenje plaća za 10 posto i porez na banke da bi na kraju rebalansom profitiralo upravo njihovo biračko tijelo - poljoprivrednici koji su dobili 600 milijuna kuna više.
Izbornu godinu nisu zanemarili niti u oporbi, koja je doduše vrlo jasno tražila uštede od barem pet milijardi kuna, ali s druge strane i SDP i HNS bili su protiv odluke prema kojoj se rashodi neće povećavati iduće dvije godine.
Očekuju, naravno, da će jednu od tih godina vladati njihova vlada. Osim toga, i šef SDP-a Zoran Milanović je, podsjetimo, izjavio kako će “ako HDZ učini što najavljuje, SDP kada pobijedi na izborima vratiti radnicima oduzeta prava”.
Jasno, bili su protiv diranja plaća, mirovina i socijalnih davanja tvrdeći da se pet milijardi kuna može uštedjeti na materijalnim rashodima, zdravstvu i financiranju lokalne samouprave, no nisu do kraja prezicirali kome bi točno uzeli novac. U najvećoj oporbenoj stranci ocjenjuju kako takve poruke šalju i rezultati Eurobarometra.
"Rezultati pokazuju da su građani odgovorniji od Vlade Jadranke Kosor. Građani su jako dobro svjesni loše gospodarske situacije i pored svih odricanja do sada, spremni su na njih i dalje. Naravno, pod uvjetom da će ta odricanja dati rezultate. No, na njihovu žalost Vlada ne pokazuje takvu dozu zrelosti", kažu u SDP-u.
Vlada nije počela rezati
Na isti način spremnost građana na odricanje tumače i u HNS-u koji se zauzimao za smanjenje plaća i broja zaposlenih u državnoj upravi. No, Radimir Čačić je izjavljivao i da “sindikati nemaju potrebe prihvatiti pozive Vlade za smanjenja prava zaposlenih u javnom sektoru jer Vlada još nije počela od sebe”.
"Ovi su podaci Eurobarometra jako ohrabrujući jer pokazuju razumijevanje biračkog tijela za sagledavanje trenutne situacije. Jer, ako je gotovo 50 posto građana spremno na odricanje zbog budućih naraštaja, zamislite tek koliko bi ih na to bilo spremno kada bi imali jasnu sliku da će već i njima biti bolje, odnosno da će nakon odricanja oporavak doći za dvije ili tri godine", kaže Pusić. (Jutarnji list / Bankamagazin)
|
|
|
|