Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
26.04.2010. Marko Škreb za PBZ Analize: Vladin program je šansa da izbjegnemo grčku tragediju
Glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb analizira Program gospodarskog oporavka i kaže kako on predstavlja značajan ekonomski događaj za Hrvatsku o čijoj će brzini i potpunosti realizacije ovisiti ne samo kratkoročni rast iduće godine, nego i kretanja u srednjem roku

Pred sedam je dana predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor javno je obznanila svoj gospodarski program. Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb Marko Škreb u tjednim PBZ analizama kaže kako Program nedvojbeno predstavlja značajan ekonomski događaj za Hrvatsku o čijoj će brzini i potpunosti realizacije ovisiti ne samo kratkoročni rast iduće godine, nego i kretanja u srednjem roku.

Puno je toga u igri.

Čitanje Programa odaje da ga je pripremao iskusan tim makroekonomista. Pri tome se čini važnim naglasiti da se ne radi o nekom uskom antirecesijskom programu, nego o onome što Hrvatskoj stvarno treba, a to su ozbiljne strukturne mjere koje mijenjaju ponašanje svih ekonomskih aktera.

Podsjetimo, svrha antirecesijskog programa bila bi utjecati u kratkom roku na rast stope BDP-a, dakle ublažiti učinke recesije, cikličkog pada.

Poznato je da je dosadašnji model rasta temeljen dobrim dijelom na visokoj domaćoj potražnji ( tj. na osobnoj, investicijskoj i državnoj potrošnji) doveo do neodrživih srednjoročnih vanjskih neravnoteža.

Stoga jer se više trošilo nego proizvodilo, došlo je do visokih deficita računa plaćanja i visokog vanjskog duga svih gospodarskih sektora.

Tako su stvorena, kao što to redovno naglašavaju iz HNB-a, glavna ograničenja budućeg razvoja. Stoga su Hrvatskoj potrebne mjere koje će generirati dodatni izvoz, dakle mjere koje će zemlju učiniti konkurentnijom na globalnom svjetskom tržištu.

U ovoj su publikaciji posebno često naglašavali da je nastavak visoke razine državne potrošnje u krizi doveo do istiskivanja privatnog sektora, a samo on može biti nosilac dugoročnog održivog rasta.

I sada je pred nama Program koji (između ostalog) nudi niz mjera usmjerenih upravo na povećanje konkurentnosti zemlje, nužnog radi većeg gospodarskog rasta generiranog izvozom.
Program nudi:

1. Na planu fiskusa: smanjenje udjela državnih rashoda u BDP-u, ukidanje poreznih olakšica i izuzeća i parafiskalnih nameta te nastavak privatizacije, a u srednjem roku možda i najvažnije, donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti;

2. Nastavak (nužnih) reformi mirovinskog sustava (postupno povećanje izdvajanja za II stup, ukidanje povlaštenih mirovina, kasnije umirovljenje, itd);

3. Povećanje efikasnosti javne uprave (pad zaposlenih od 5%, formulu zapošljavanja 2:1, smanjenje mase plaća, racionalizaciju zdravstva), te

4. Uredna plaćanja javnog sektora (ne samo središnje države nego i ostalih segmenata države).

Bez obzira na sve njegove možebitne manjkavosti ovaj Program svakako valja podržati i to iz ovih razloga:

1. Velika većina mjera koje su navedene u Programu mogu se svrstati u nešto što bismo mogli nazvati "zdrava ekonomska politika". Nema dileme da će većina mjera (kad se provedu) značiti veću dobrobit za sve grañane u srednjem roku, no ne nužno i za sve interesne skupine u kratkom roku. Program ne nudi "maglu" i brza magična rješenja (kao primjerice "devalvaciju" koja rješava sve gospodarske probleme), jer takvog recepta jednostavno nema.

2. Radi se o mjerama koje će se nužno morati provesti (i nakon toga stalno provoditi) u Hrvatskoj. One su usmjerene na ključne gospodarske probleme. Već su se morale i ranije provesti, no o tome nema smisla trošiti riječi jer se prošlost ne može izmijeniti. Dakle, bez obzira na političko i ekonomsko opredjeljenje ove ili budućih vlada, spisak mjera koje su tu navedene su nužne ne samo za brži gospodarski rast, već i za opstanak naše ekonomske suverenosti.

3. Dio mjera je u potpunom skladu sa onim što se mora provesti i radi ulaska u EU, odnosno kasnije (nažalost ne tako brzo) EMU. Svi se slažu da nam je EU (a time i EMU) strateški cilj. Stoga oko dobrog dijela tih mjera ne bi smjelo biti rasprave jer su one usmjerene ka ostvarenju tog cilja.

4. Sigurno jest da će i strani investitori/kreditori pozdraviti taj skup mjera (posebno ako doñe do brze i odlučne promjene). A s tako visokim vanjskim dugom i potrebama njegova servisiranja u srednjem roku, Hrvatska ovisi o vanjskim kreditorima i investitorima. Dakle cijena bi servisiranja našeg duga mogla tada biti manja.

Mogu li se Programu uputiti prigovori? Naravno, svakom se programu može naći prigovora. No, u ovom su času ključne dvije stvari:
a) opći smjer kretanja cjeline reformi, a smatramo da je ta cjelina prezentirana u Programu dobra,

b) operacionalizacija i žurna provedba mjera. Valja upozoriti da stalno i detaljno preispitivanje pojedinih mjera ne bi urodilo željenim učinkom (promjenom ponašanja) u ovom času.

Prvo, u ekonomskoj je politici poznat termin "analiza-paraliza" kojom se želi reći da se uvijek može napraviti neka dodatna analiza što samo obično rezultira odgodom reformi.

Drugo, danas je nemoguće postići konsenzus svih stručnjaka, a još manje svih zainteresiranih za provedbu reformi. Stoga bi traženje širokog konsenzusa ekonomista značilo gubljenje vremena. A vrijeme nam je ipak najrjeđi resurs.

Treće, dio kritika dolazi (i dolazit će) i stoga što svaka mjera ekonomske politike dovodi do toga da netko gubi, a netko dobiva (tj. dovodi do preraspodjele).

Tako će i ovim reformama sigurno netko dobiti, a netko izgubiti.

No, za Vladu je ključno kontrolirati smjer i cjelinu reformi te njihov utjecaj na održiv dugoročni rast. Ne bismo smjeli upasti u zamku da izolirano promatramo pojedinu mjeru s pitanjem: Da li je meni osobno bolje ili lošije zbog pojedine mjere? I koliko god je takvo ponašanje razumljivo na razini pojedinca (mikro razini), oni odgovorni za makroekonomsko vođenje zemlje moraju voditi računa o širim i dugoročnim interesima. Jer upravo je i politika nezamjeranja uskim interesnim skupinama dovela do blokade ili usporavanja znatnog dijela reformi u nedavnoj prošlosti.

Odgovorna makroekonomska politika mora znati razlikovati drvo od šume, te se kloniti kratkoročnog populizma. Zato se ovdje i ne bavimo detaljima pojedinih mjere (koje još i nisu poznate u potpunosti) već dajemo podršku cjelini paketa. Hoće li se Program (odnosno njegov veći dio) provesti? Nema dileme da to dobrim dijelom ovisi o odlučnosti (prvenstveno političkoj) Vlade RH.

No valja naglasiti da bismo svi bili u zabludi ako bismo samo pasivno čekali mjere Vlade. Naravno Vlada je odgovorna u svom segmentu djelovanja, ali ne može nitko promijeniti ponašanje svih ekonomskih subjekata u Hrvatskoj doli oni sami. I tu je ključ uspjeha (i glavni rizik) ne samo ovih mjera, već dugoročnog gospodarskog prosperiteta ove zemlje.

U promjeni ponašanja svakog od nas ponaosob. Zaključno, moramo biti svjesni da zadržavanje istog ponašanja koje nas je i dovelo u krizu ne bi samo značilo "stajanje u mjestu", odnosno zadržavanje statusa quo.

Naprotiv ono bi značilo značajno nazadovanje i povećalo rizike približavanja "grčkoj tragediji" sa svim dugoročnim posljedicama koje bi takva kriza sa sobom donijela. (Bankamagazin)

Povezani članci
01.09.11 Financije i gospodarstvo
Rukavica je bačena
16.05.11 Financije i gospodarstvo
Milošević: U obradi projekti za otvaranje 12.000 radnih mjesta
19.04.11 Financije i gospodarstvo
Istraživanje: Hrvati su spremni na teške rezove
25.03.11 Financije i gospodarstvo
Vlada: Javna poduzeća koja investiraju mogu zapošljavati
17.03.11 Financije i gospodarstvo
Kosor predstavila investicijske projekte za drugo tromjesečje
17.03.11 Financije i gospodarstvo
Vladin drugi paket investicija
16.03.11 Financije i gospodarstvo
Poslovni dnevnik: Gospodarstvo ostalo bez poslova od 17 mlrd kuna
14.03.11 Financije i gospodarstvo
Predstavnici Vlade i tvrtki o investicijama i zapošljavanju
11.03.11 Financije i gospodarstvo
Puljić: Inicijativa se odnosi na dodatno novo zapošljavanje
11.03.11 Financije i gospodarstvo
Sastanak premijerke Kosor s guvernerom Rohatinskim
10.03.11 Vijesti
Popijač o porukama poslodavaca
10.03.11 Financije i gospodarstvo
Milošević o inicijativi poduzetnika
17.02.11 Vijesti
HUP predstavio Platformu za novi hrvatski dogovor
11.02.11 Vijesti
HUP traži veću odlučnost Vlade
08.02.11 Financije i gospodarstvo
Dalić: znakovi oporavka tu, jačat će s odmicanjem godine
21.01.11 Financije i gospodarstvo
Uskoro investicije vrijedne 5,5 milijardi kuna
20.01.11 Financije i gospodarstvo
Kosor: Uskoro početak realizacije desetak projekata
17.01.11 Financije i gospodarstvo
Vlada predstavlja projekte vrijedne 13,8 mlrd eura
23.12.10 Financije i gospodarstvo
Rohatinski: Ako zaduživanje bude teže, nećemo opet pomoći Vladi
13.12.10 Financije i gospodarstvo
Ocjena gospodarske situacije 1,99
04.12.10 Financije i gospodarstvo
Kosor najavila 'neka osvježenja' u Vladi
03.12.10 Financije i gospodarstvo
Zdeslav Šantić: Gospodarski rast u 2011. nedovoljan za izlazak iz krize
22.11.10 Financije i gospodarstvo
Završen Poslovni forum "Novi model hrvatskoga gospodarstva"
22.11.10 Financije i gospodarstvo
Novi model rasta: Šokom do promjena
22.11.10 Seminari, konferencije
Počela konferencija 'Novi model rasta hrvatskog gospodarstva'
14.11.10 Financije i gospodarstvo
Lovrinčević: Tek za tri godine Hrvatska izlazi iz krize
13.11.10 Financije i gospodarstvo
Rohatinski: Istina je, srljamo u katastrofu
11.11.10 Financije i gospodarstvo
Svjetska banka: Vladin gospodarski program je prespor
10.11.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Na putu smo izlaska iz krize
06.10.10 Financije i gospodarstvo
Vlada: U 2011. deficit proračuna 4,1 posto, zadužujemo se za 750 mil. eura
27.09.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Do kraja godine promjene u Vladi
23.09.10 Financije i gospodarstvo
Vlada prihvatila 30 investicijskih projekta
22.09.10 Financije i gospodarstvo
Gospodarski forum - premijerka Kosor sutra predstavlja investicijske projekte
09.09.10 Financije i gospodarstvo
Vlada neće Hrvatsku izvući iz krize smatra 79 posto građana
06.09.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: ne treba nam MMF
03.09.10 Financije i gospodarstvo
JL: Hrvati spremni na velika odricanja ako će njihovoj djeci biti bolje
28.08.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Banke će morati podnijeti teret krize
24.08.10 Vijesti
Poslodavci: Rebalans je nastavak dosadašnje ekonomske politike
10.08.10 Financije i gospodarstvo
Večernji list: Hrvatska u 3. kvartalu izlazi iz recesije, pravi oporavak 2011.
30.06.10 Financije i gospodarstvo
Poslovni dnevnik: Izgubljeni u Zakonu o radu
30.06.10 Financije i gospodarstvo
I Svjetska banka poduprla Vladin program oporavka
25.06.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Gospodarske reforme ili propast
24.06.10 Financije i gospodarstvo
Vlada produžila mjere za ublažavanja porasta cijene struje
14.06.10 Financije i gospodarstvo
Kosor najavila rebalans proračuna
14.06.10 Financije i gospodarstvo
HUB: Fiskalna politika na rubu održivosti
14.06.10 Financije i gospodarstvo
Lovrinčević o programu oporavka: Vlada nudi promjene i testira odgovornost društva
11.06.10 Financije i gospodarstvo
Vlada najavila uvođenje poreza na imovinu do kraja godine
28.05.10 Financije i gospodarstvo
Vlada demantirala uvođenje četvrte stope poreza
21.05.10 Financije i gospodarstvo
Kosor zatražila dodatne štednje u trošenju proračunskih sredstava
17.05.10 Financije i gospodarstvo
Vlada smanjuje broj agencija
08.05.10 Financije i gospodarstvo
Vladina 131 mjera za gospodarski oporavak
05.05.10 Financije i gospodarstvo
U četvrtak objava platnih razreda za porez na dohodak: Građani u plusu za 1 mlrd kuna
05.05.10 Financije i gospodarstvo
Škegro: Ne rušite Vladine mjere ako nemate bolje rješenje
05.05.10 Financije i gospodarstvo
Predsjednik Josipović poduzetnicima: Poduprite interese općeg dobra
04.05.10 Financije i gospodarstvo
Škegro: Hrvatska je zemlja promašenih investicija
28.04.10 Financije i gospodarstvo
Poslodavci i sindikati na GSV-u podržali Vladin program
28.04.10 Financije i gospodarstvo
MMF u Zagrebu: Počinje detaljan pregled programa Vlade
27.04.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Ericsson završava informatizaciju zdravstva i katastra
26.04.10 Financije i gospodarstvo
Kosor najavila: Revizija mirovinskog sustava i plavog dizela
26.04.10 Financije i gospodarstvo
Ipak besplatna cestarina za stopostotne invalide
23.04.10 Financije i gospodarstvo
Kosor: Najbolniji rezovi bit će u mirovinskoj politici
22.04.10 Financije i gospodarstvo
Vlada ukida povlastice za invalide
22.04.10 Osiguranja
Osiguravatelji na udaru Vladinih mjera
21.04.10 Financije i gospodarstvo
HNB o Vladinom programu: Realizacija bez odgode
21.04.10 Vijesti
Ferdelji: Mjere Vlade nastavak su deindustrijalizacije
20.04.10 Financije i gospodarstvo
Šuker: Nove stope poreza na dohodak i ukidanje olakšica od 1. srpnja
20.04.10 Financije i gospodarstvo
Nema cjelovite porezne reforme
20.04.10 Vijesti
Bernard Jakelić: HUP neće objaviti dužnike, to je posao HGK
20.04.10 Financije i gospodarstvo
Spor ministra Popijača i sindikata o Vladinim mjerama
20.04.10 Vijesti
HUP pozdravlja Vladine mjere
20.04.10 Vijesti
SSSH: Dosta je serviranja "gotovih rješenja"
20.04.10 Vijesti
HGK o vladinim mjerama gospodarskog oporavka
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa