22.11.2010.
Novi model rasta: Šokom do promjena
Ne možete imati 100 uspješnih mjera već treba odrediti prioritete koji se mogu realizirati u brzom roku, istaknuo je u svom izlaganju profesor Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta
Kakvo je stanje hrvatskog gospodarstva koje je, suglasni su svi, iscrpilo dosadašnji model rasta, te koji su alternativni scenariji njegova budućeg razvoja – pitanja su na koja je na konferenciji "Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva" odgovore ponudilo troje uglednih hrvatskih ekonomista – Sanja Madžarević Šujster, glavna ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke, Ivo Bićanić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i ekonomist Velimir Šonje.
Konferencija koja se u ponedjeljak održala u organizaciji poslovnog mjesečnika Banka i lista Poslovni dnevnik okupila je više stotina pripadnika političke i gospodarske elite, a otvorila ju je premijerka Jadranka Kosor koja je tom je prilikom rezimirala dosadašnje rezultate Vlade u provođenju mjera gospodarskog oporavka.
Preduvjet svega je stabilnost javnih financija
Madžarević-Šujster težište svog izlaganja stavila je na makroekonomske reforme, iskorak privatnog kapitala i inovacije. Podsjetila je da je oporavak hrvatskog gospodarska usko povezan s oporavkom u EU, koji je zasad nepostojan.
"Čak i kad u Hrvatskoj dođe do oporavka, on neće biti popraćen istovjetnim rastom zaposlenosti, odnosno proći će još godinu i pol dok se efekti oporavka budu osjetili i na tržištu rada. Hrvatsko gospodarstvo je i prije krize zaostajalo za rastom u EU 10, a nova strategija trebala bi se temeljiti na izraženije izvozno orijentiranom obrascu rasta pokretač kojeg su povećanje produktivnosti i inovacije, odnosno valja napustiti dosadašnji rentijerski obrazac", kazala je.
Ona je navela i četiri opcije za poticanje održivog oporavka, odnosno neiskorištene rezerve rasta u Hrvatskoj. To su povećanje zaposlenosti i reforma tržišta rada i obrazovanja, podizanje produktivnosti i stvaranje dinamičnijeg gospodarstva, produbljivanje trgovinske integracije što podrazumijeva izravna strana ulaganja i ponudu izvoznih roba, te promicanje inovacija, komercijalizacija i primjena znanja. No, preduvjet svega je postići stabilnost javnih financija.
|
"Hrvatska svoju konkurentnost sigurno neće graditi na cijeni rada, ali treba poraditi na kvaliteti i troškovima rada. Sve analize radnoga zakonodavstva pokazuju da Hrvatska ima vrlo rigidno tržište rada, a da su troškovi otpuštanja među najvećima u Europi. Tu je i neusklađenost kvalifikacija što vodi u problem dugoročne nezaposlenosti, te nedovoljna mobilnost radne snage što su dugoročno najopasniji elementi stagniranja gospodarstva", kazala je Madžarević Šujster.
Odabrati prioritete brze realizacije
Bićanić je pak svojim vrlo originalnim izlaganjem pobudio veliki interes auditorija. Podsjetio je kako Hrvatska ima dugu povijest pokušaja strukturnih promjena i ubrzanja rasta u čemu u zadnjih 50 godina još nikad nije uspjela.
"Dosadašnji rad političara ne ulijeva nadu da bi ovaj put moglo biti drukčije. Ne možete imati 100 mjera ako želite uspješnu politiku, već morate imati prioritete. Sto mjera ne može biti uspješno. Uzmemo li sve to u obzir, jasno je da je glavni hrvatski problem kratkoročni, odnosno valja odabrati prioritete koji se mogu realizirati odmah. Ako pak ne znamo kamo idemo, najbrže ćemo tamo stići maksimiziramo li stopu rasta i produktivnost", podsjetio je Bićanić na riječi Paula Krugmana.
"Može li Hrvatska ubrzati rast? Svaka čast Svjetskoj banci, ali tri lekcije iz nedavne prošlosti pokazale su da jedino interno generirane i podržane reforme imaju učinka, kao i šok terapija i tvrdo budžetsko ograničenje. Zašto opet šokovi? Hrvatsku treba stresti, imati nove ideje i vidjeti da ništa nije kao jučer. A put u šok nije donošenje zakona koje traje godinu dana", tumači Bičanić.
"Šokovi koji se mogu primijeniti su različiti - od toga da primjerice guverner kaže da više neće intervenirati u tečaj, da službenici državne uprave u roku šest mjeseci moraju biti informatički obučeni ili će dobiti otkaz, šok može biti i povlačenje države iz investicija, šokovi mogu biti primijenjeni i na području ponude rada, subvencija i drugim područjima", kazao je Bićanić.
Osvrćući se na problematiku investicija u Hrvatskoj ustvrdio je kako stopa investicija nije spektakularna, ali da nije loša.
|
"No, investicije ne koristimo dobro i one ne donose rezultate. Simulacije su pokazale da ako država ulaže u nefinancijsku imovinu poput cesta sedam tromjesečja ima rast, a nakon toga pad, da bi nakon 17 tromjesečja ukupni efekt državne investicije bio negativan.
On je također kazao da treba razbiti mit o društvu znanja u Hrvatskoj "jer mi smo zemlja nekvalificiranih ljudi što treba rješavati u kratkom roku".
Upozorivši na hrvatske fascinacije investicijama i štednjom, ekonomist Velimir Šonje podsjetio je kako državne investicije nisu jamstvo trajnog i dugoročnog rasta, već su to privatna ulaganja koja su se kroz povijest kapitalizma pokazala efikasnijima.
"A mi smo krenuli graditi kapitalizam i tržište kapitala bez kapitalista", kazao je, te upozorio i na nedovoljno učinkovito seljenje kapitala iz pojedinih sektora.
"Hrvatska je zemlja investicijske fascinacije čiji su simboli veliki infrastrukturni projekti i velika uloga Vlade. A državne investicije su nastavak te investicijske fascinacije i srljanje u propast. Trebamo se prestati bojati i privatizacije i uvrstiti je u gospodarski program te nastaviti i s burzovnom integracijom, jer Zagrebačka burza samostalno nema perspektivu. Nastaviti treba i s mirovinskom reformom, a ne treba se bojati ni sekuritizacije duga ako je ona dobro regulirana", kazao je Šonje.
Traženja suglasja svih sa svima nije pravi put
Gospodarski savjetnik premijerke Željko Lovrinčević smatra da je glavni problem introvertirani hrvatski model rasta koji u uvjetima niza ograničenja treba okrenuti u ekstrovertirani.
"Introvertirana nam je cijela scena koja se sastoji od politike, financijskog sustava, poduzetnika koji su se ukrcavali i prilagođavali te sindikata", kazao je Lovrinčević na panelu posvećenom privatnim ulaganjima i gospodarskom rastu.
Pokušaj preokretanja situacije, kazao je, bilo je formiranje programa gospodarskog oporavka, kao i postrožavanje fiskalne odgovornosti i povlačenje države iz gospodarstva. Lovrinčeviće je mišljenja da kod provođenja reformi pokušaj traženja suglasja svih sa svima nije pravi put, već je odgovornost za provođenje reformi na Vladi, ali i na poduzetnicima, različitim interesnim skupinama i sindikatima.
"Šokovi su dobrodošli u društvu koje je izuzetno rigidno i introvertirano. A novi model rasta nije samo pitanje dinamike, već i kvalitete i održivosti ", poručio je. Lovrinčević je također upozorio da je prema svim istraživanjima hrvatska valuta precijenjena 5 do 10 posto, te upozorio na opasnost 'nekontrolirane prilagodbe'.
|
Borislav Škegro, direktor Quaestus grupe i nekadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija kazao je kako jedan od šokova može biti promjena izbornog zakona, kako bi se 'otresli klijentelističkih skupina koji blokiraju svaku Vladu'. Time bi se, smatra on, Vladi olakšalo donošenje odluka jer ne bi morala voditi računa o interesima manjih stranaka u koaliciji.
"Uistinu smo postali taoci dominantnog razmišljanja biračkog tijela koje političari uspješno identificiraju i zato imamo ovakve politike. Pritom među strankama nema razlike u gađanju tih ciljeva", ustvrdio je.
Osvrćući se na investicijsku klimu, kazao je kako je ona još gora za domaće nego za strane investitore kojima iza leđa stoje njihova veleposlanstva i mogućnost da zaprijete Bruxellesom.
"Odbojnost prema investitorima je velika. Trebamo spriječiti da dominantno u Hrvatskoj postane razmišljanje kako su investicije loše jer im je interes profit", kazao je Škegro.
Predsjednik Savjeta za gospodarstvo i regionalni razvitak SDP-a Branko Grčić ključnim smatra promjene u fiskalnoj politici, odnosno strukturi proračunskog deficita, te se založio za fiskalne poticaje gospodarstvu. Grčić je također upozorio na pet ključnih uporišta za sve kalkulacije – cijena energije, cijena rada, parafiskalni nameti, cijena sirovina i visina kamatnih stopa - a Hrvatska, kazao je, ne stoji dobro niti u jednom od njih. (Bankamagazin)
|
|
|
|