17.02.2009.
Sever: Nismo protiv rebalansa proračuna
Racionalizacija državne potrošnje, ograničavanje investicija na one koje donose povrat u kratkom roku, usredotočenost na obrazovanje... način je kako bi se trebalo uravnotežiti državni proračun, a ne samo kroz rezanje plaća zaposlenima, smatra predsjednik NHS-a
Pokrivenost sindikalne košarice koja je, prema izračunu Nezavisnih sindikata Hrvatske (NHS), u siječnju iznosila 6.595 kuna, povećana je na 81,83 posto, prije svega zahvaljujući tome što je prosječna plaća za prosinac uvećana za božićnice i druga jednokratna primanja, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare NHS-a.
Da je tomu tako, rekao je čelnik tog sindikata Krešimir Sever, dovoljno je pogledati pokrivenost košarice kod umirovljenika koja je pala na 59,62 posto, što je više nego očit pokazatelj da su radnici i umirovljenici sve manje sposobni podmirivati prosječne troškove života.
On je upozorio i na veliku izloženost stanovništva kad su u pitanju dugovanja prema poslovnim bankama. Tako je ukupni dug stanovništva po posljednjim podacima dosegao 126,6 milijardi kuna, što u prijevodu znači da je svaka obitelj dužna više od 100 tisuća kuna, istaknuo je Sever.
„Hrvatska je na papiru zemlja idealnog socijalnog partnerstva kojega ipak u stvarnosti nema jer se kriza najvećim dijelom prelama preko leđa građana“, rekao je dodajući kako nije realno govoriti da ćemo iz krize izaći u godinu dana kada se ona stvarala više od 15 godina.
On je naglasio kako i Vlada i poslodavci lutaju nemajući nikakva konkretna rješenja ili mjere za rješavanje nastale situacije. „Ako se govori o rebalansu proračuna, onda je krajnje vrijeme da netko kaže što to znači u stvarnosti i sindikati će podržati takav prijedlog“, kazao je Sever.
No, to nikako ne bi značilo, dodao je, da se štedi isključivo kroz smanjenje ili zamrzavanje plaća radništvu, nego kroz redefiniranje prioriteta u državnim investicijama i racionalizaciju ukupne državne potrošnje.
Sever drži da je potrebno usredotočiti se na investicije koje donose koristi u kratkoročnom razdoblju, poput izgradnje vrtića, škola, proširivanja kapaciteta fakulteta te općenito ulaganja u obrazovanje kadrova koje gospodarstvo nužno treba u ovom trenutku.
Osvrnuo se i na najave banaka o podizanju kamata na kredite podsjetivši kako hrvatske banke, u usporedbi s drugim zemljama, odlično zarađuju.
„Može li tim istim bankama, koje su se obogatile na račun hrvatskih građana, cilj biti da se domognu nekretnina za koje su odobravale kredite? Kome će ih poslije prodati?“, pita se Sever.
A takav je scenarij izgledan ukoliko se smanji kupovna moć građana, a kamate na drugoj strani porastu, zaključio je.
|
|
|
|