10.04.2009.
NHS predlažu da država jamči otplatu stambenih kredita
Akcijska prodaja stanova koju su pokrenule banke nije urodila plodom, niti ima znakova da bi se kroz takve akcije mogli desiti pozitivni pomaci na tržištu, tvrde Nezavisni hrvatski sindikati
Na hrvatskom tržištu nekretnina u ovom trenutku postoji veliki broj neprodanih stanova, što značajno ugrožava građevinsku industriju.
Konzervativne procjene govore o 13.000 neprodanih stanova, što pomnoženo s prosječnom cijenom stana od 100 tisuća eura daje iznos od 1,3 milijarde eura ili oko 10 milijardi kuna, upozoravaju Nezavisni hrvatski sindikati (NHS).
Akcijska prodaja stanova koju su pokrenule banke nije urodila plodom, niti ima znakova da bi se kroz takve akcije mogli desiti pozitivni pomaci na tržištu, tvrdi Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo HNS-a.
Stoga je NHS predstavio prijedlog za rješenje trenutne krize na tržištu nekretnina kroz izdavanje državnih obveznica (jamstvenih certifikata), nominiranih u eurima, na rok od 20 godina kojima bi država bankama jamčila otplatu stambenih kredita građana. Da bi prijedlog zaživio trebala bi ga, uz Vladu, podržati Hrvatska udruge banaka i Hrvatska narodna banka.
Građani bi kupovali obveznicu po cijeni od 10 posto nominalne vrijednosti, a tijekom uredne otplate kredita država bi bankama isplaćivala ugovoreni prinos od 10 posto (koji bi predstavljao subvenciju, odnosno umanjenje kamatne stope), dok bi puni prinos obveznice bio jednak kamati na kredite.
Banka bi obveznicu preuzela u slučaju prekida otplate zbog kreditne nesposobnosti korisnika kredita, a država bi joj nastavila isplaćivati punu premiju. Po dospijeću obveznice, banka bi ju mogla naplatiti.
Stan za koji je podignut kredit prešao bi pod upravljanje države, a korisnik bi plaćao stanarinu u iznosu 30 do 50 posto kreditne rate. Korisnik bi imao na raspolaganju određeni rok u kojem bi mogao vratiti kreditnu sposobnost i ponovo preuzeti otplatu kredita.
U slučaju da ne može plaćati stanarinu, korisnik bi bio smješten u manji stan u skladu s platežnim mogućnostima ili bi mu se pronašao smještaj kroz program socijalnog zbrinjavanja. Postojeći stan bi se prodao.
|
Kroz predloženi program kamatne stope na stambene kredite za građane snizile bi se za deset posto zahvaljujući istom postotku ugovorenog prinosa tijekom otplate kredita, banke bi imale obveznicu kojom bi država u potpunosti jamčila povrat kredita, a HNB bi obveznicu priznavao kao kolateral pri održavanju likvidnosti banaka.
U program bi se mogla uključiti i osiguravajuća društva s uplatama osiguranja kako bi banke obveznice preuzete zbog neotplate kredita mogle naplatiti i prije njihova dospijeća.
Država bi kroz prodaju obveznica po 10 posto nominalne cijene prikupila milijardu kuna dodatnog kapitala bez opterećenja domaćeg tržišta, a daljnjih 1,5 milijarda kuna dobila bi kroz PDV, porez na promet nekretnina i porez na dobit graditelja i banaka.
Likvidnost bi se vratila u graditeljstvo i osigurala bi se sredstva za nove projekte. Ostala bi sačuvana radna mjesta, a time i doprinosi i davanja na osobne dohotke, argumentiraju sindikalci.
Banke bi, pak, osigurale svoja ulaganja i budući profit, a pomogle bi i razvoju gospodarstva. Ujedno bi izbjegle opasnost da budu zatrpane tisućama oduzetih stanova.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever na konferenciji za novinare podsjetio je da banke građane kreditiraju gotovo u potpunosti njihovim vlastitim novcem i pri tome dobro zarađuju: krediti odobreni građenima od strane hrvatskih poslovnih banaka dosegli su iznos 138,5 milijardi kuna, dok depoziti građana iznose 126,8 milijardi kuna.
Bakula je rekao da na prijedlog sindikata, kojeg je pripremio Miroslav Zečić, stižu brojne pozitivne rekacije građana, da su se o prijedlogu izjasnile i neke banke, ali iz Vlade nije stigla nikakva reakcija. Osim što je prijedlog iz Ministarstva obitelji, branitelja i među generacijske solidarnosti proslijeđen u Ministarstvo financija. (Bankamagazin)
|
|
|
|